Rezolucija o pandemiji bolesti covid-19 u Latinskoj Americi, kojom se prvenstveno poziva na jačanje distribucijskog kapaciteta inicijative COVAX, usvojena je velikom većinom u Europskom parlamentu.

Riječ je o globalnoj inicijativi koja za cilj ima omogućiti pravedan pristup cjepivu protiv covida-19 s oko 5,18 milijardi eura novčane potpore.

Latinska Amerika i Karibi, s oko 650 milijuna stanovnika imaju gotovo 26,7 milijuna potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom te 846 tisuća smrtnih slučajeva.

Ključevi izvlačenja Latinske Amerike iz pandemije, koje su eurozastupnici istaknuli u rezoluciji, su sanitarne mjere, pristup cjepivima, učinkoviti programi cijepljenja, ali i rad na smanjivanju diskriminacije i nejednakosti stanovništva Latinske Amerike, poboljšanje prava žena koje je dodatno ugroženo koronakrizom, kao i poticanje gospodarskog oporavka.

Eurozastupnici su apelirali na latinoameričke države da izbjegavaju širenje dezinformacija te da podrže organizacije civilnog društva i novinare kako bi doprinijeli zaštiti javnog zdravlja i suzbijanju pandemije.

Portugalska eurozastupnica Maria Manuel Leitão Marques (S&D) istaknula je u raspravi da "koronakriza nije jednako utjecala na sve jer su neke vlade odbile znanstveni pristup pandemiji".

"U zemljama Latinske Amerike pandemija je ljude gurnula u veliko siromaštvo, stoga im je podrška potrebna odmah", kazala je Marquest.

"Ono na što najviše moramo staviti naglasak jest borba protiv dezinformacija, distribucija cjepiva u te zemlje, kao i borba za prava žena, koja su u Latinskoj Americi postala još ugroženija u koronakrizi", dodala je.

Zastupnica Željana Zovko (HDZ) navela je da je kroz inicijativu COVAX, u kojoj sudjeluje i Europska unija, do sada osigurano samo 38 milijuna doza cjepiva u svijetu.

"Postoji jasna potreba za jačanjem proizvodnje i distribucije cjepiva putem inicijative COVAX, kao i za odgovorom zbog čega nije distribuiran veći broj cjepiva", istaknula je Zovko.

Zovko je u obraćanju iznijela i osobnu stranu priče.

Kazala je kako joj je majka 11. travnja preminula od posljedica bolesti covid-19, dodavši da se to dogodilo u Bosni i Hercegovini, državi koja je "na pogrešnoj strani europske granice, zbog neučinkovitosti i kolebanja onih koji misle da još uvijek ima vremena i strpljenja čekati jedini poznati lijek za ovu bolest – cjepivo", navodi se u priopćenju ureda zastupnice.

Spomenula je da se i sama drugi put zarazila novim sojem virusa "koji se ne zaustavlja na granicama".

"Kao veliki neuspjeh smatram to što ovdje razgovaramo i glasamo, a mojoj majci nije pružena prilika. Moja je majka prošla kroz svoju oluju svih oluja. Kao i toliko ljudi u Latinskoj Americi", zaključila je Zovko.

Njemačka eurozastupnica Anna Cavazzini (Zeleni/EFA) osvrnula se na broj od čak 400 tisuća Brazilaca koji su preminuli od covida-19, poručivši da je "to tragedija na koju je utjecala vladavina njihova predsjednika Jaira Bolsonara".

"Predsjednik nije htio usvojiti mjere i neprestano je smanjivao ozbiljnost virusa, imao je kampanje protiv cijepljenja", istaknula je Cavazzini i dodala da će "socijalne posljedice koronakrize biti također ogromne" te da "već sad, posebno domorodačko stanovništvo Latinske Amerike praktički gladuje".

S njom se složio španjolski eurozastupnik Miguel Urbán Crespo istaknuvši da je "predsjednik Brazila proglasio rat znanstvenicima, medicini i ljudskim životima umjesto virusu".

"To je zločin koji mora biti istražen jer Brazil je postao opasnost ne samo za Latinsku Ameriku već i za cijeli svijet", istaknuo je Crespo i zaključio da bi "najbolje bilo ne samo distribuirati cjepivo u Latinsku Ameriku već potaknuti njegovu lokalnu proizvodnju".

Na njega se nadovezala luksemburška eurozastupnica Tilly Metz istaknuvši da "treba ukinuti intelektualno vlasništvo nad cjepivom i omogućiti proizvodnju u Latinskoj Americi".

Trenutačno se ipak najviše radi na distribuciji cjepiva kroz inicijativu COVAX koja uključuje 31 zemlju Latinske Amerike i Kariba, a preko nje bi u sljedećim mjesecima trebale primiti više od 27 milijuna doza cjepiva.