Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, bez prethodne najave ili obavijesti, sastala se u petak s ministrom obrane Damirom Krstičevićem i vojnim vrhom. O tome je tek objavljeno kratko priopćenje na predsjedničinim službenim internetskim stranicama, bez navođenja jesu li doneseni ikakvi zaključci o brojnim temama o kojima su raspravljali
A na tom radnom sastanku se, među ostalim, razgovaralo, kako kaže priopćenje, o budućnosti nadzvučnog borbenog ratnog zrakoplovstva te o potrebi postizanja neovisnosti o istočnoj tehnologiji kao strateškom prioritetu. Pojednostavljeno, razgovaralo se o tome hoće li Hrvatska sadašnje borbene avione tipa MiG-21 zamijeniti nekim drugima ili će odustati od vlastite borbene eskadrile te možda prepustiti čuvanje neba iznad Hrvatske nekom od partnera iz NATO-a, a riječ je bila i o zamjeni ruske tehnologije onom zapadnog tipa.
Kad je riječ o postizanju neovisnosti o istočnoj tehnologiji, valja naglasiti da je takva tehnologija, i to ruska, gotovo isključivo prisutna upravo u ratnom zrakoplovstvu, kako kod borbenih aviona MiG-21, tako i kod transportnih helikoptera Mi-8 i njihove modernije inačice Mi-171sh. Druge grane Oružanih snaga, pješaštvo i mornarica, većinom su opremljene zapadnom opremom i naoružanjem ili, pak, onim domaće proizvodnje.
Najviše izgleda za F-16 ili JAS 39 Gripen
Već se dobrih petnaestak godina priča o nabavi novih borbenih aviona, a prema dostupnim informacijama najviše izgleda imala bi jedna od inačica američkog F-16 (američka ili izraelska) ako bi se išlo u nabavu jeftinijeg polovnog aviona ili švedski JAS 39 Gripen ako bi se išlo u nabavu novog ili novijeg polovnog aviona koji bi, naravno, bio skuplji. No, za to će trebati provesti natječaj, što, unatoč nekim pokušajima, još nije ni blizu da se ostvari. Remontom MiG-ova u Ukrajini, nakon kojega bi avioni trebali izdržati do 2024., dobio se kraći 'predah', no odluku bi svakako trebalo donijeti u sljedećih nekoliko godina, a ne čekati da opet voda dođe do grla.
Iz priopćenja se ne vidi je li predsjednica RH s vojnim vrhom razgovarala o problemima sa spomenutim remontom MiG-ova u Ukrajini i, kako se danas čini, potpuno neopravdanom i nepotrebnom prizemljivanju pet od 12 tih aviona prije više od pola godine, čime je bila značajno ugrožena sposobnost HRZ-a da nadzire hrvatsko nebo. MiG-ovi odnedavno ponovno lete što se moglo vidjeti u petak kada ih je u zraku iznad Zagreba bilo sedam, među njima i nekoliko 'spornih' što je najbolji dokaz da ih nije ni trebalo prizemljiti.
Naglašena potreba povećanja obrambenog proračuna
S obzirom na to da za budućnost borbenih zrakoplova postoji veliki interes i to ne samo stručne javnosti i pilota, nego i običnih građana i udruga bez obzira zagovaraju li nabavu novih aviona ili odustajanje od borbene komponente zrakoplovstva, ostaje nejasno zašto sastanak nije bio najavljen, kao i zašto nisu osigurane izjave za medije sudionika sastanka ili objavljeni zaključci, barem oni koji nisu označeni kao neka vrsta tajne.
Za pohvalu je, pak, da je na sastanku posebno naglašena potreba povećanja obrambenog proračuna koji se godinama smanjuje i redovno biva među prvima kojima se reže proračunski novac jer bez povećanja izdataka za obranu, naravno sukladno mogućnostima državne blagajne, modernizacija Oružanih snaga neće biti moguća, a to bi, među ostalim, moglo utjecati i na sudjelovanje u ostvarenju ciljeva NATO snaga na koje se Hrvatska obvezala.
