Hrvatska je po biološkoj raznolikosti definitivno jedna od najbogatijih zemalja u Europi, a velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta čiji se broj kreće između 50 i 100 tisuća, istaknuo je u petak državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg na Konferenciji o bioraznolikosti i zaštiti okoliša
Na konferenciji koju je organiziralo Veleposlanstvo Kanade, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i zagrebački Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF), Šiljeg je rekao da je Hrvatska po prirodnim resursima i prirodnim bogatstvima najviše slična Kanadi. Kazao je da je s Kanadom već uspostavljena suradnja u nekoliko projekata te je istaknuo projekt zaštite Nacionalnog parka Plitvička jezera, a nada se i novim projektima.
Šiljeg je naglasio da se krajobrazna i biološka raznolikost Hrvatske ogleda i u činjenici kako je trećina teritorija dio ekološke mreže Natura 2000 koju je RH ulaskom u EU proglasila za više od 260 vrsta i 70 staništa. 'Pokriva 37 posto kopnenog teritorija i 15 posto obalnog mora čime se Hrvatska svrstala u sami vrh EU', naglasio je Šiljeg na Biološkom odsjeku PMF-a gdje je konferencija održana i posjećena od velikog broja studenata.
vezane vijesti
Rekao je kako je cilj ulaganja u europsku ekološku mrežu Natura 2000 promicanje politike zaštite prirode i biološke raznolikosti i stoga je od ključne važnosti sudjelovanje i jačanje kapaciteta javnih ustanova za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000.
Istaknuo je kako je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike osiguralo 186 milijuna kuna za projekt 'Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000', od čega je 85 posto sredstava iz EU fondova, iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
Šiljeg je rekao da i u članku 52. Ustava RH stoji da su more, morska obala i otoci, vode, ali i šume, biljni i životinjski svijet i drugi dijelovi prirode, od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te da imaju njezinu osobitu zaštitu.
Veleposlanik Kanade Daniel Maksymiuk istaknuo je važnost projekta zaštite Nacionalnog parka Plitvička jezera i projekta 'Drava Life' za što se koriste financijska sredstva EU. Govorio je i o sve većoj povezanosti Hrvatske i Kanade na mnogim područjima, pa i u području zaštite okoliša posebice kad je riječ o zaštiti rijeka i prirodnih izvora.
Predavanje o znanstveno utemeljenom upravljanju riječnim ribolovom u Kanadi i mogućoj primjenjivosti na Hrvatsku održao je dr. Rick Cunjak, profesor na Sveučilištu New Brunswick te istraživač na Kanadskom Institutu za rijeke, koji je hrvatskog porijekla.
Pročelnica Biološkog odsjeka PMF-a Ivančica Ternjej rekla je kako joj je drago da su na svom odsjeku mogli ugostiti profesora Cunjaka te se nada da će se suradnja koja je počela preko Erasmus+ programa i dalje produbiti.
