Prema presudi Visokog zemaljskog suda u Muenchenu, glavni motiv je bio ubiti separatista i kritičara režima Stjepana Đurekovića, tj. 'Đurekovića je trebalo ušutkati i fizički i politički'.

AFP i Reuters prenose da je njemački sud time utvrdio da se radilo o ubojstvu iz niskih pobuda, jer da se radilo o ubojstvu terorista, takve kvalifikacije ne bi bilo.

Talijanska Ansa piše da je to suđenje izazvalo velike polemike u Hrvatskoj, a Ansa, austrijska APA, Reuters i AFP podsjećaju da je hrvatska vlada 2013. odbila djelovati po uhidbenom nalogu Njemačke i izručiti dvojicu optuženika, izazvavši time diplomatski spor.

'Netom prije pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja 2013., potezom koji je uzrujao europske partnere, Zagreb je promijenio svoje zakone kako bi se spriječilo izručenje osoba osumnjičenih za kaznena djela počinjena prije 2002., kada su nova europska pravila o izručenju stupila na snagu', pišu agencije i dodaju da je Hrvatska naposljetku pokleknula pred pritiskom Europske komisije.

AFP ističe da su zbog tog slučaja zahladili odnosi između Zagreba i Bruxellesa te Zagreba i Berlina.

Agencije navode da je sud još 2008. utvrdio da su na teritoriju tadašnje Zapadne Njemačke na zahtjev jugoslavenskog komunističkog vodstva likvidirana 22 Hrvata.

Stjepan Đureković ubijen je 28. srpnja 1983. godine u garaži u mjestu Wolfratshausen, nedaleko od Muenchena, iz vatrenog oružja.

Nakon obrazloženja presude, sudac Manfred Dauster je kazao da 'do je do ovog procesa pred ovim sudom došlo samo zato jer se to prije toga nije dogodilo u Hrvatskoj', te uzrazio nadu 'da će u zemljama koje su nastale nakon raspada Jugoslavije doći do znanstvenog sučeljavanja s ovim povijesnim razdobljem'.