Vlada Andreja Plenkovića imat će 19 ministarstava – jedno manje nego dosad, ali i dva središnja državna ureda više. Stranačka birokracija, dakle, stekla je prednost nad najavljenom racionalizacijom i prije samog formiranja nove Vlade. Sport je istrgnut iz postojećeg Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta te se uvodi samostalan Ured za šport. Pored toga osniva se i Središnji državni ured za digitalno društvo
Iz HDZ-a, na čiju je inicijativu Sabor u petak i izglasao izmjene zakona kojima se osnivaju ta dva nova središnja državna ureda, danas nismo uspjeli doznati kako će biti ustrojeni ti uredi i koji će biti prioriteti Ureda za šport, odnosno Ureda za digitalno društvo. Odgovor na ta pitanja do zaključenja teksta nismo dobili ni od glavnog tajnika stranke Gordana Jandrokovića
Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu, smatra kako samo administrativno izdvajanje sporta iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta u zaseban središnji državni ured neće ni oslabjeti ni ojačati položaj sporta i sportaša u društvu.
'To ne ovisi o tome je li sport dio ministarstva ili samostalni središnji državni ured', kaže Ivan Koprić.
Čini mu se, kaže, kako je osnivanje posebnog ureda za sport 'personalna ili politička koncepcija koju je netko isforsirao'. Također, profesor Koprić upozorava na to da bi on uvijek radije da djelatnost kojom se bavi bude pri nekom ministarstvu.
'Jedino ministri sudjeluju u radu Vlade i odlučuju. Čelnici središnjih državnih ureda sjede, doduše, na sjednicama Vlade, ali nemaju pravo raspravljati ni odlučivati', kaže Koprić.
Upozorava, međutim, na to kako ni dosadašnje rješenje u kojemu je sport bio dio Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta nije bilo najsretnije rješenje za sportsku djelatnost i sportaše zbog toga što je fokus tog ministarstva bio na obrazovanju, manjim dijelom na znanosti, a još manjim na sportu.
Ako Vlada Andreja Plenkovića zaista planira dati sportu na većoj važnosti, ako će joj razvoj sporta biti jedan od političkih prioriteta, onda bi najbolje rješenje, smatra profesor Koprić, bilo - osnivanje Ministarstva sporta.
Na prvoj sjednici Sabora promijenjen je i zakon kojim se umjesto zamjenika ministra ponovno uvode državni tajnici. Iako se najavljivalo kresanje administracije, prvi potezi sugeriraju to da bi moglo biti upravo suprotno – porast broja državnih dužnosnika. Naime, dosad je svaki ministar imao samo jednog zamjenika, a broj državnih tajnika po jednom ministarstvu nije limitiran.
Funkciju državnih tajnika uveo je tadašnji premijer Ivo Sanader 2003. S vremenom je broj državnih tajnika za HDZ-ovih vlada narastao na 60-ak. Ponovnog gomilanja broja državnih tajnika boji se i Peđa Grbin (SDP) koji je u nekoliko navrata prošlih dana podsjetio na gomilanje državnih tajnika za bivših HDZ-ovih vlada.
Iz HDZ-a pak tvrde kako im 'nije namjera imenovati pretjeran broj državnih tajnika'. Nadalje, funkcija pomoćnika ministra, kojih je u svakom ministarstvu dosad bilo nekoliko, postojat će i u novoj administraciji. Unatoč tomu, u HDZ-u inzistiraju na tvrdnji kako se broj državnih dužnosnika neće gomilati.
'Umjesto pomoćnika ministara, u biti ćemo imati ravnatelje koji se biraju na natječajima', rekao je na dan konstituiranja Sabora Dražen Bošnjaković. U HDZ-u tvrde kako će pomoćnici ministara ubuduće imati status državnih službenika, a samo državni tajnici bit će politički imenovani državni dužnosnici.
Motiv za brisanje zamjenika ministara i ponovno uvođenje državnih tajnika profesor Ivan Koprić nalazi u odnosima HDZ-a i Mosta. Kaže kako su očito izvukli pouku iz modela koji se forsirao u Vladi Tihomira Oreškovića – da Mostovu ministru zamjenik bude HDZ-ovac i obratno.
Mostov ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nije dopustio da mu zamjenik postane drugi čovjek HDZ-a Milijan Brkić jer se bojao da bi mu Brkić s vremenom mogao preuzeti kontrolu nad ministarstvom. Brkićevo imenovanje na kraju je vetom spriječio Most. Isto se dogodilo i kada je HDZ pokušao Mostu nametnuti Josipu Rimac za zamjenicu ministrice uprave.
'Ako će ministar biti iz HDZ-a, onda će, pretpostavljam, samo jedan tajnik biti iz Mosta dok će ostali biti iz redova HDZ-a. Tako će HDZ čuvati kontrolu u svojim ministarstvima', smatra Koprić.
Model uvođenja državnih tajnika umjesto zamjenika ministara zgodan je i zbog još jedne sitnice. Sada će šefovi vladajućih stranaka moći namiriti apetite mnogo većeg broja ljudi u stranci - umjesto 19 zamjenika ministara, Vlada će moći imenovati neograničen broj državnih tajnika.