Ustavni sud na internetskim stranicama objavio je objašnjenje prema kojem Državno izborno povjerenstvo može nastaviti sa svojim aktivnostima oko referenduma - jer on može biti održan.

Iz priopćenja se jasno razaznaje da Ustavni sud nije odlučivao o ustavnosti bračnog referenduma jer to od njih nije službeno zatražio Hrvatski sabor.

'U slučaju referenduma o definiciji braka, prije donošenja OdRef-a/2013 u Hrvatskom saboru provedeno je glasovanje i donesena je odluka kojom se odbija prijedlog da Hrvatski sabor postupi po članku 95. Ustavnog zakona i podnese zahtjev Ustavnom sudu o tim dvama pitanjima. Donošenjem odluke kojom se odbija prijedlog da Hrvatski sabor postupi po članku 95. Ustavnog zakona, a nakon toga i donošenjem OdRef-a/2013, Hrvatski sabor izrazio je svoju pravnu volju da sadržaj referendumskog pitanja o definiciji braka smatra suglasnim s Ustavom i da potvrđuje kako su ispunjene ustavne pretpostavke za raspisivanje referenduma o tom pitanju', stoji u obrazloženju koje su sročili ustavni suci.

Upravo je članak 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu (op. a. Na zahtjev Hrvatskoga sabora Ustavni sud, u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi će je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje.) priječio Ustavni sud da procjenjuje ustavnost referendumskog pitanja bez zahtjeva Sabora.

'Svako drugačije postupanje Ustavnog suda graničilo bi s nedopuštenim voluntarizmom', kažu u Ustavnom sudu.

Istina je, naglašavaju u Ustavnom sudu, da sukladno Ustavu i Ustavnom zakonu, taj sud ima zadaću nadzirati ustavnost referendumskog postupka, i taj posao ne prestaje bez obzira na to što Sabor nije zaražio ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja.

'Međutim, uvažavajući ustavotvornu ulogu Hrvatskog sabora kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela u državi, Ustavni sud ocjenjuje da se općim nadzornim ovlastima u takvoj situaciji smije koristiti samo iznimno, kad utvrdi takvu formalnu i/ili materijalnu protuustavnost referendumskog pitanja ili tako tešku proceduralnu pogrešku koje prijete narušavanjem strukturalnih obilježja hrvatske ustavne države, to jest njezina ustavnog identiteta, uključujući najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske(članak 1. i članak 3. Ustava). Primarna zaštita tih vrijednosti ne isključuje ovlast ustavotvorca da neka druga pitanja izrijekom isključi iz kruga dopuštenih referendumskih pitanja', stav je Ustavnog suda.

Također, navodi dalje Ustavni sud, pitanje je spada li brak među temeljne vrednote Ustava. U Ustavnom sudu kažu da je danas u svim relevantnim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima još uvijek općeprihvaćeno da brak i obiteljski život nisu ni istoznačnice niti su istovjetni pravni instituti.

Hrvatski Ustav trenutačno propisuje da se 'svakomu jamči poštovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti' te da je 'obitelj po osobitom zašitom države', a 'brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom.'

Pritom Ustavni sud podsjeća da se brak i izvanbračne zajednice uređuju Obiteljskim zakonom te da je u Hrvatskoj na snazi i Zakon o istospolnim zajednicama, kojim se uređuju odnosi u takvim zajednicama. Hrvatska, dodaju pritom, pripada skupini europskih zemalja koje pravno priznaju i brak kao zajednicu dviju osoba različita spola i alternativni način priznanja za istospolne parove (istospolnu zajednicu).

'U Republici Hrvatskoj spolni i rodni diverzitet zaštićeni su Ustavom. Zaštićena su i prava svih osoba, neovisno o spolu i rodu, na poštovanje i pravnu zaštitu njihova osobnog i obiteljskog života i njihova ljudskog dostojanstva (članak 35. Ustava). Te se pravne činjenice danas smatraju trajnom vrijednošću hrvatske ustavne države. Sukladno tome, kad je riječ o referendumu o definiciji braka, Ustavni sud naglašava da to nije referendum o pravu na poštovanje obiteljskog života. Pravo na poštovanje obiteljskog života Ustavom je zajamčeno svim osobama, neovisno o spolu i rodu, i pod izravnom je zaštitom Ustavnog suda europskog suda za ljudska prava', kažu u Ustavnom sudu.

Definicija braka koja postoji u Obiteljskom zakonu, navodi se dalje, pozitivna je zakonska odredba tog zakona, a o ustavnosti pozitivnih odredba zakona ne može se ocjenjivati u postupku nadzora nad ustavnošću državnog referenduma, to jest preko utvrđivanja ustavnosti referendumskog pitanja'.

Ako bi Ustavni sud odlučio da je referendumsko pitanje neustavno, to bi zabranilo referendum, ali se i prelilo na postojeći zakonodavni okvir.

'S obzirom na članak 5. Obiteljskog zakona, upravo je to slučaj s referendumskim pitanjem o definiciji braka: 'Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?'. Eventualnim utvrđivanjem neustavnosti sadržaja takvog referendumskog pitanja, Ustavni sud zapravo bi ocijenio neustavnim članak 5. Obiteljskog zakona', kažu u Ustavnom sudu i podsjećaju da to tijelo nikada nije dobilo nijedan zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredba Obiteljskog zakona s Ustavom.

Ustavni sud osvrnuo se i na primjedbe da se nešto što je već razrađeno zakonom i kao definicija postoji u zakonu ne bi trebalo unositi u Ustav. 'Ustavni sud u tom smislu napominje da inkorporacija zakonskih instituta u Ustav ne smije postati sistemska pojava, a iznimni pojedinačni slučajevi moraju biti opravdani
tako što su povezani, primjerice, s duboko ukorijenjenim socijalnim i kulturološkim obilježjima društva, kako je to za institut braka izrekao Europski sud za ljudska prava u presudi Schalk i Kopf protiv Austrije', kažu u Ustavnom sudu.

Zaključno, Ustavni sud ponovno podsjeća na to da referendumsko zakonodavstvo ima niz pravno-tehničkih nedostataka, no da unatoč tome 'Ustavni sud polazi od činjenice da je Hrvatski sabor donio odluku o raspisivanju referenduma većinom od 104 glasa zastupnika'.

'Stoga se ta odluka mora poštovati jer je donesena s više glasova od većine potrebne za promjenu samog Ustava. U takvoj situaciji naknadni nadzor ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja i postojanja ustavnih pretpostavki za njegovo održavanje nije potrebno provoditi niti je potrebno poduzimati bilo kakve mjere koje bi dovele do odgode održavanja ili zabrane referenduma o definiciji braka', kaže Ustavni sud.

'S materijalnopravnog aspekta relevantno je to da Republika Hrvatska pravno priznaje i brak, i izvanbračnu zajednicu, i istospolnu zajednicu i da je hrvatsko pravo danas usklađeno s europskim pravnim standardima kad je riječ o institutima braka i obiteljskog života. Ustavni sud na kraju smatra potrebnim istaknuti sljedeće: eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva', zaključuje Ustavni sud.

Cijelo tumačenje Ustavnog suda možete pročitati OVDJE.

Prema saborskoj odluci građani će na prvom narodnom referendumu 1. prosinca odlučivati o ustavnoj definiciji braka kao zajednici muškarca i žene.

Na taj je sud, koji je temeljni čuvar ustavnog poretka, prošlih dana stiglo više prijedloga građana i udruga koji su tražili ocjenu ustavnosti odluke o referendumu te samog referendumskog pitanja.

Među ustavnim sucima ovih su se dana mogla čuti podijeljena mišljenja o tome treba li Ustavni sud uopće ocjenjivati ustavnost referenduma.

Dio ih je isticao da se Ustavni sud mora jasno očitovati o tome što bi ustavna definicija braka kao životne zajednice značila za položaj LGBT manjine u Hrvatskoj. Drugi su pak tumačili da Ustavni sud nema potrebu reagirati na prijedlog građana, jer jedino Sabor ima pravo zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja, što je odbio učiniti kod donošenja odluke o raspisivanju referenduma.