Jedan je meteorološki fenomen koji se očituje u općoj cirkulaciji zraka u atmosferi poznat kao blokirajuća anticiklona, a drugi je nagli prijelaz iz jedne temperaturne krajnosti u drugu.

'U našim krajevima uobičajeno pušu visinski vjetrovi sa zapada na istok zbog kojih nam ciklone uglavnom dolaze sa zapada', rekao je za tportal.hr Rade Popadić iz udruge Crometeo.

'No u ovom slučaju nedavno se nad Islandom stvorila jaka ciklona koja je na svom putu prema istoku prešla preko zemalja Beneluksa i stigla do Genovskog zaljeva gdje je jako ojačala i tijekom nedjelje prešla preko Hrvatske. Ona se trenutačno nalazi iznad Krima. Odlaskom ciklone na istok, nad Zapadnom Europom stvorilo se jako polje visokog tlaka zraka. Ova anticiklona ima središte iznad južne Engleske i sjeverne Francuske, a tlak zraka joj je iznad 1.040 hektopaskala. Tako snažne ciklone nazivamo blokirajućim jer blokiraju cirkulaciju zraka s toplog Atlantika prema hladnoj Europi. Time priječe dolazak vlažnijeg i zimi toplijeg zraka iz smjera zapada prema istoku. Zbog toga se formira strujanje zraka u smjeru od sjevera prema jugu koje se naziva meridionalno. Takvim strujama otvara se put vrlo hladnom i suhom polarnom kontinentalnom zraku koji dolaskom na Sredozemlje rezultira stvaranjem novih ciklona iznad toploga mora. Upravo je ovoga puta to slučaj. Trenutačno zbog toga na Jadranu i u cijeloj Jugoistočnoj Europi imamo temperaturno odstupanje koje je i desetak stupnjeva ispod temperaturnog prosjeka. To će se najviše osjetiti sljedeća dva tri dana', objasnio je Popadić.

Drugi razlog zbog kojeg ćemo ovu promjenu doživjeti tako dramatičnom jest činjenica da je vrlo niskim temperaturama prethodilo dugotrajno razdoblje natprosječne topline.

'Primjerice, u prvom dijelu prosinca u velikom dijelu Dalmacije izmjereni su apsolutni maksimumi, odnosno najviše temperature zraka od kada postoje mjerenja - u posljednjih 150 godina. Naš organizam se priviknuo na tako visoke temperature. Da su kojim slučajem one već ranije bile prosječne, organizam bi nam se stigao priviknuti na hladnoću. Ovako ćemo iz jedne temperaturne krajnosti prijeći u drugu', rekao je Popadić.

Kako nam zatopljenje donosi smrzavanja

Iako se jako zahlađenje koje nam stiže, baš kao ni druge pojedinačne ekstremne vremenske pojave, ne može izravno povezati s klimatskim promjenama, klimatolozi smatraju da će globalno zatopljenje uzrokovati češće i jače meandriranje, odnosno krivudanje u tzv. visinskim mlaznim strujama zraka koje se na našoj polutki kreću s istoka na zapad. Jednostavno rečeno, duboko vijuganje u ovim mlaznim strujama slabi barijeru između hladnog zraka u polarnim krajevima i toplijeg u južnijim područjima. Na taj način prodori ekstremno hladnog zraka na jug postaju dublji i učestaliji.