Stručnjaci navode da se još ne zna kada bi 'seizmička kriza' mogla završiti. Santorini se polako pretvara u otok duhova. Više od 11.000 ljudi napustilo ga je zbog potresa koji se bilježe iz minute u minutu, piše HRT.

'Naš Santorini trese se u prosjeku svakih 10 minuta. Mnogo je potresa, ljudi su zabrinuti. Ne bih otišao, ali to je bilo planirano. Sada sam došao obaviti neke poslove. I sve to dok je tlo podrhtavalo. Nadam se da će sve proći dobro', rekao je poslovni čovjek Stavros Anastasiadis.

Udar magnitude 5,2 dogodio se u srijedu u moru između dva otoka. Potresi nakon toga, iako nisu bili te jačine, ne prestaju. Za sada nema izvješća o ozlijeđenima, a na otoku nije bilo veće štete. Vlasti se pripremaju za mogućnost većeg potresa. Izvanredno stanje na snazi je do sve do 3. ožujka.

'Oni koji mogu, odlaze - odnosno, oni koji imaju kuću negdje drugdje i imaju mogućnost otići. Neki su prisiljeni ostati i proživjeti ovu situaciju, ali oni koji mogu otići, to će i učiniti. Zato toliko ljudi odlazi', kazala je jedna stanovnica otoka.

Grčka je jedna od zemalja u Europi koja je najizloženija potresima. No, ono što se trenutačno događa na tom grčkom otoku zbunjuje dio znanstvenika. Umjesto jednog dominantnog potresa, bilježe se mnogi slične jačine, što je poznato kao 'roj potresa.'

'Još ne možemo reći da postoje naznake da se ovo postupno bliži kraju. I dalje smo usred procesa, rekao je Vassilis Karastathis,' ravnatelj Geodinamičkog instituta.

Santorini je smješten na tzv. Helenskom vulkanskom luku - lancu otoka koje su stvorili vulkani. Posljednja veća erupcija bila je 50-ih godina prošlog stoljeća. Grčke vlasti kažu da su nedavni potresi povezani s pomicanjem tektonskih ploča, a ne s vulkanskom aktivnošću. 

Premijer Kyriakos Mitsotakis stigao je na pogođeno područje.

'Cijeli državni mehanizam je mobiliziran. Slušamo upute i smjernice stručnjaka koji savjetuju službu civilne zaštite. Nastavit ćemo pratiti fenomen. Nećemo davati znanstvene procjene. To je posao drugih, koji će nas, kao i do sada, savjetovati. Želim još jednom uvjeriti stanovnike Santorinija, kao i stanovnike susjednih otoka koji sada prolaze kroz teško razdoblje, da je državni mehanizam uz njih', rekao je.

Izvanredno stanje trajat će do 3. ožujka kako bi se omogućilo kvalitetno upravljanje krizom i saniranje posljedica, no pitanje bez odgovora je - je li sve ovo samo uvertira u neki veliki razorni potres.

Fiket: Po svemu liči na seriju predpotresa

Tomislav Fiket, iz Seizmološke služba Republike Hrvatske rekao je kako je u ovom trenutku teško procijeniti o čemu se radi, ali da po svemu liči na seriju predpotresa.

'Još se ne zna je li ovaj zadnji potres magnitude 5 po Richteru bio glavni pa će krenuti smirivanje i završetak ili se radi o još jednom u nizu, dok se glavni potres još očekuje', rekao je.

'Ovdje je jako blizu kontakt dvije velike ploče - afričke i euroazijske ploče. Kad pogledamo i mikro ploče, egejska ploča je jedna posebna jedinica, znači razlomljeni dio ploče euroazijske. I po mehanizmu ovih potresa jasno je da se radi o tektonskim potresima, a ne o vulkanizmu ili vulkanskim potresima', dodao je.

'Međutim, ono što je zabrinjavajuće je da se radi o rasjedu koji je 1956. godine rezultirao s vrlo snažnim potresom magnitude 7,7 po Richteru koji je imao naknadni udar od 6,9 po Richteru i to je bio potres koji je bio takav da je mogao izazvati tsunami i to je ono što u ovom trenutku je u stvari zabrinjavajuće za populaciju samog Santorinija i okolice', istaknuo je seizmolog Tomislav Fiket.

Rekao je i kako se radi o prevelikoj udaljenosti i različitim seizmičkim sustavima, te da zbog toga ne očekuju nikakve efekte na našem području.