Sve je počelo prije pet godina, 9. kolovoza 2007, kada je francuska banka BNP Paribas izjavila da investitori neće biti u mogućnosti preuzeti novac iz njihova dva fonda jer nije moguće vrednovati njihovu imovinu zbog 'potpunog gubitka likvidnosti'. To je bio najjasniji signal da banke odbijaju poslovati jedne s drugima jer se boje da bi otrovna imovina u njihovim bilancama mogla sve dići u zrak, što bi klijente osudilo na propast. Ni pet godina kasnije oporavka nema. Španjolska stoji na rubu, Italija i Slovenija su korak do ponora, a prognoze o kraju krize nisu nimalo optimistične. Donosimo pregled ključnih događaja po izboru britanskog Telegrapha
Mjesec dana nakon slučaja BNP, 14. rujna 2007. štediše britanske banke Northern Rock povukle su milijardu funti u samo jednom danu. Do toga je došlo nakon što je BBC objavio da je Bank of England dala hitnu potporu neimenovanoj banci. Nekoliko dana kasnije središnja banka ubrizgala je 10 milijardi funti u likvidnost na tržištima.
Milijarde dolara ubrizgane su u tržišta u zajedničkoj akciji britanskih, američkih, kanadskih i švicarskih središnjih banaka te Europske središnje banke 13. prosinca 2007.
17. ožujka 2008. JPMorgan, na čelu s Jamiejem Dimonom, kupuje Bear Stearns za samo 240 milijuna dolara – s popustom od 17,75 milijardi dolara u odnosu na njegovu vrijednost prethodne godine.
15. rujna 2008. investicijska banka Lehman Brothers objavljuje stečaj nakon što je nekoliko dana ranije priznala kvartalni gubitak od 3,9 milijardi dolara.
13. listopada 2008. britanska vlada je objavila da je rekapitalizirala HBOS i Lloyds i Royal Bank of Scotland, a taj je potez kasnije postao populariziran kao 'bailout'. Sutradan je američka vlada predstavila sličan plan za svoje banke.
11. prosinca 2008.Bank of America kaže da je prisiljena otpustiti 35.000 svojih zaposlenika.
5. ožujka 2009.Bank of England, na čelu sa sirom Mervynom Kingom, najavljuje da će početi politiku kvantitativnog ublaživanja kupnjom obveznica. Četiri dana kasnije FTSE 100 je pao na šestogodišnju najnižu razinu od 3.460.
11. travnja 2010. tržišta su počela sumnjati da prezadužena Grčka neće moći vratiti svoj dug. Ubrzo je postalo jasno da financijska pomoć od 30 milijardi eura neće biti dovoljna jer su problemi Grčke gori nego što se to isprva mislilo. Ubrzo je dogovoren plan B, odnosno financijska injekcija od čak 110 milijardi eura pomoći. Godinu kasnije dodaje se još 155 milijardi. No paralelno s tim širi se bojazan da su i Irska i Portugal u istim problemima te da je i njima potrebna financijska pomoć. Kako je zabrinutosti zbog krize u eurozoni rasla, EU se odlučio na uspostavu trajnog fonda za pružanje financijske pomoći.
8. kolovoza 2012.španjolski prinosi od obveznica i dalje su opasno visoki nakon što je bankarski sustav Španjolske pretrpio ogromne gubitke, a zemlja došla do ruba. Kriza je, kako stvari sada stoje, daleko od rješenja…
