Vjerska okupljanja dobila su prednost u odnosu na okupljanja bilo kojeg drugog tipa, pa će usred pandemije koronavirusa, u sklopu prvog vala popuštanja mjera, već u subotu vjernici moći na misu. Što je, međutim, sa samom Crkvom kao institucijom: kako je ona preživjela prvi udar korone i je li ona sama provela neke antirecesijske mjere te je li eventualno priskočila u pomoć gospodarstvu i vjernicima? Ako i jest, o tome se ne želi javno govoriti
Epidemiološke upute za drugi val popuštanja mjera, koji u slučaju vjerskih okupljanja započinje već ove subote, brusile su se do posljednjeg trenutka: premda je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak tvrdio da 'nema posebnih izmjena' u odnosu na upute pripremljene prije više od mjesec dana, ipak je još u srijedu navečer priznao da se još uvijek vode razgovori s Hrvatskom biskupskom konferencijom (HBK) i drugim vjerskim zajednicama.
vezane vijesti
Nije sasvim razjašnjeno o čemu se razgovaralo ili eventualno pregovaralo, niti je do kraja odgovoreno na pitanje zašto su vjerska okupljanja dobila prednost u odnosu na okupljanja bilo kojeg drugog tipa. Izuzmemo li objašnjenje ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da su u prethodnom periodu 'svećenici i vjernici bili disciplinirani', za razliku valjda od kino publike, igrača tenisa ili sportskih rekreativaca koji su divljali.
Kad se od subote vjernici ponovno počnu okupljati po crkvama, stvari će se malo-pomalo početi vraćati na staro - makar uz razmak, socijalnu distancu, izbjegavanje fizičkog kontakta i slične postupke koji se iz dana u dan javno promoviraju.
Što je, međutim, sa samom Crkvom kao institucijom: kako je ona preživjela prvi udar korone i je li ona sama provela neke antirecesijske mjere - premda nema nikakvih naznaka da će joj se uskratiti sredstva zajamčena Vatikanskim ugovorima - te je li eventualno priskočila u pomoć gospodarstvu?
Ako i jest, o tome se ne želi javno govoriti.
HBK upućuje na nadbiskupije
Tportal je na adresu Hrvatske biskupske konferencije i svih biskupija i nadbiskupija na području Hrvatske uputio set jednostavnih pitanja - između ostalog jesu li donosile kakve odluke, mjere ili preporuke vezano uz ekonomske učinke epidemije, bilo u duhovnom ili u svjetovnom aspektu svog djelovanja. Potom, jesu li izlazile ususret građanima i tvrtkama eventualnom odgodom ili otpisom dugova te slično. Danima smo čekali, odgovorili su tek HBK i Splitsko-makarska nadbiskupija.
'Hrvatska biskupska konferencija za onaj dio koji se odnosi na njene ovlasti, a tiče se prije svega funkcioniranja pojedinih njezinih ureda i ustanova, do sada nije donosila nikakve odluke koje bi imale veze s gospodarskim učincima epidemije', kazali su nam u Tiskovnom uredu HBK, uz pojašnjenje da nadbiskupije i biskupije imaju pravo samostalno donositi ovakve odluke i mjere.
Splitska nadbiskupija pomogla KBC-u
U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji barem su bili pristojni i odgovorili na postavljena pitanja, za razliku od ostalih. Pojasnili su da su za jedini poslovni prostor u Splitu koji drže u najmu dogovorili suspenziju plaćanja najamnine sve do kraja srpnja.
'Manjim župama koje zbog nedostatka milodara vjernika ne mogu pokriti tekuće troškove omogućili smo financijsku pomoć od strane Nadbiskupije. Naši svećenici prikupljali su novčana sredstva za pomoć splitskom KBC-u, a prikupljenim sredstvima će se uskoro nabaviti uređaj koji je bolnici koristan i neophodan u svakodnevnom radu', objasnili su u Nadbiskupiji.
Ostali su se, rekli smo, odlučili na šutnju.
Sisačka biskupija darovala respirator
Sisačka biskupija Općoj bolnici 'Dr. Ivo Pedišić' donirala je potkraj ožujka respirator vrijedan gotovo 190.000 kuna kako bi pomogla medicinskom osoblju u borbi protiv koronovirusa, objavio je Dnevnik.hr. Ta je biskupija organizirala i prikupljanje donacija za Zagrebačku nadbiskupiju koja je pogođena potresom, a obiteljsko savjetovalište i Ured za duhovnu pomoć Sisačke biskupije organizirali su su i telefonsko savjetovalište za osobe u samoizolaciji.
