Plenković je nakon sastanka s Nehammerom kazao da će sutra s austrijskim kancelarom i bavarskim premijerom obići i LNG terminal.

'Odnosi s Austrijom su među najrazgranatijima otkad je Hrvatska priznata. To se vidi i u trgovinskoj razmjeni, ta dinamika će se intenzivirati. Austrija je među prvih pet vanjskotrgovinskih partnera, Austrija je drugi investitor u Hrvatsku, imamo i banke i medijske kuće i građevinske tvrtke', kazao je Plenković.

'Razgovarali smo i o završnih dva tjedna prije nego se donese odluka o Hrvatskoj u šengenskom prostoru. To je bila prilika da kancelaru pojasnimo što je Hrvatska sve učinila od 2016. do danas. Dobili smo pozitivna izvješća i Junckerove komisije i komisije Ursule von der Leyen', dodao je. 'Jasno smo rekli ako ima bilo koja država članica koja ima bilo kakvo pitanje, da smo spremni uvijek bilo koji detalj pojasniti i predstaviti. To smo i danas učinili, i to u širem kontekstu s kojim je Austrija suočena, a to je da se u Austriji povećao broj tražitelja azila. Svjesni smo zabrinutosti i poteškoća s kojima se susreće austrijska vlada', rekao je Plenković.

'Dobro je i to smo utvrdili - da ti ljudi ne dolaze u Hrvatsku, nego preko drugih zemalja. Zajedno smo zaključili da će RH cijeniti austrijsku potporu za ulazak u Schengen, a zajednički ćemo raditi na tome da se jačaju kontrole na vanjskim granicama EU-a', kazao je premijer.

'Austriju i Hrvatsku povezuje duboko i dugogodišnje prijateljstvo. Gospodarski smo jako povezani, a austrijske tvrtke rado investiraju u Hrvatsku jer je hrvatsko tržište sigurno', kazao je Nehammer nakon sastanka.

'Austrija se nalazi pred jednim od najvećih izazova jer imamo ogroman pritisak zbog iregularnih migracija, i to unatoč tome što smo država u sredini EU-a i nemamo vanjske granice', rekao je austrijski kancelar.

'Imali 25 tisuća dodatnih zahtjeva za azil, uz Ukrajince koje smo prihvatili. Mnogi od njih nemaju pravo na azil, a većina njih nije ni registrirana. Imali smo preko 100 tisuća ilegalnih migranata koji su zatečeni u Austriji, a 75 tisuća ih uopće nije bilo registrirano. I sada razgovaramo o Schengenu, a Austrija ima problem zaštite vanjskih granica EU-a', dodao je Nehammer.

'Kada govorimo o proširenju Schengena, a pritom kritiziramo plan koji Europska komisija treba predočiti s obzirom na ove probleme koje smo iznijeli, važno je reći da se to ne odnosi na Hrvatsku', kazao je, dodavši da je dio od ovih 75 tisuća migranata došao preko zapadnobalkanske rute, a drugi su išli preko Turske u Bugarsku i Rumunjsku. 'Postavit ćemo dodatne zahtjeve prema EK, s Hrvatskom, jer se trenutni sustav azila pokazao neuspješnim', dodao je Nehammer.

'Podržat ćemo pridruživanje Hrvatske šengenskom prostoru, ali ćemo biti kritični kada su u pitanju Bugarska i Rumunjska', jasan je bio Nehammer na pitanje novinara da jasno kaže kako će se Austrija postaviti prema Hrvatskoj.

'Ne može Austrija biti u poziciji kao da je zemlja prvog ulaska, a zapravo je u sredini. Mora biti suradnje između Mađarske i Srbije. Govorili smo da je i broj migranata koji dolaze iz Hrvatske jako mali', nadodao je Plenković.

Na pitanje austrijskih novinara Nehammer je kazao da je Hrvatska, za razliku od Bugarske i Rumunjske, ispunila svoje obveze vezane uz Schengen. 'Možemo jasno vidjeti odakle dolaze ilegalni imigranti, možemo doći do dokaza da postoji sigurnosni problem. Schengen ima smisla jedino ako su vanjske granice toliko dobro zaštićene da unutar nemamo problema. Dvije zemlje o kojima govorimo imaju problem sa zaštitom granice. Jer deseci tisuća migranata koji dolaze, a nisu registrirani u te dvije zemlje, to postaje problem za nas', kazao je Nehammer.

'Shvatili smo da u Austriji postoji problem jednako kako je kancelar shvatio da je Hrvatska sve ispunila. Hrvatska kao članica šengenskog prostora je rješenje problema, Hrvatska nije problem', dodao je Plenković.

Druga tema razgovora bila je energetska suradnja dviju država. 'Raspravit ćemo mogućnosti da Hrvatska ide samostalno u povećanje kapaciteta LNG terminala, ali postoji kapacitet za veće terminale, a taj kapacitet bi se mogao iskoristiti za opskrbu svih naših susjeda. Austrija je nama u kulturološkom i političkom smislu susjed, a susjedima treba pomoći. I zato želimo razgovarati o ulaganju u LNG terminal', kazao je Plenković.

'Za Austriju će biti od strateškog interesa da postupno smanjimo ovisnost o ruskom plinu. Zato mi je bilo zanimljivo čuti o povećanju kapaciteta LNG terminala, prvo se politički moramo dogovoriti, a onda će se naša poduzeća susresti i dogovoriti o ulaganjima', rekao je Nehammer.

'Maksimalne potrebe Hrvatske za plinom su oko 2,8 kubičnih metara. To znači da već sada Hrvatska, da želi biti sebična, ne bi radila ništa. Činjenica da smo samostalno odlučili da ćemo povećati kapacitet postojećeg terminala govori da želimo to ponuditi nama susjednim zemljama. Dolazimo u poziciju da budemo korisni za naše susjede. Hrvatska dugoročno može postati europsko čvorište energetske infrastrukture', kazao je Plenković.

Tema koja je u fokusu posjeta austrijskog kancelara Nehammera ulazak je Hrvatske u Schengen. Iako se prošli tjedan pojavila informacija da će Austrija blokirati ulazak Hrvatske u šengenski prostor, sam Nehammer to je jučer, uoči dolaska, demantirao, a to je potvrdio i u izjavama nakon sastanaka s premijerom Plenkovićem.