Diljem Europe suša pretvara nekoć moćne rijeke u rukavce, s potencijalno dramatičnim posljedicama za industriju, prijevoz tereta, energiju i proizvodnju hrane - baš kao što su nestašice u opskrbi i porast cijena posljedice ruske invazije na Ukrajinu, piše Guardian.

Potaknuti klimatskim slomom, neuobičajeno suha zima i proljeće praćeni rekordnim ljetnim temperaturama i nekoliko toplinskih valova u nizu, doveli su do toga da su ključni europski vodeni putovi nedovoljno opskrbljeni i, sve više, pregrijani.

S obzirom na to da gotovo dva mjeseca u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi nije zabilježena značajna količina oborina i nema prognoza za obilniju kišu u bliskoj budućnosti, meteorolozi kažu da bi suša mogla postati najgora na ovom kontinentu u više od 500 godina.

"Nismo u potpunosti analizirali ovogodišnju sušu jer je još uvijek u tijeku', rekao je Andrea Toreti iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije. 'U proteklih 500 godina nije bilo tako velike suše poput one iz 2018. Ali ova je godina, mislim, gora.'

Toreti kaže da postoji 'vrlo visok rizik od sušnih uvjeta' koji će se nastaviti tijekom sljedeća tri mjeseca, dodajući da će se bez učinkovitog ublažavanja intenzitet i učestalost suše 'dramatično povećati u Europi, i na sjeveru i na jugu'.

Njemački Savezni institut za hidrologiju (BfG) priopćio je da će razina Rajne, čije se vode koriste za teretni promet, navodnjavanje, proizvodnju, proizvodnju električne energije i piće, nastaviti padati najmanje do početka sljedećeg tjedna.

U petak je voda na kritičnoj oznaci Kaub 50 km nizvodno od Mainza – koja mjeri plovnost, a ne dubinu vode – pala ispod 40 cm, a to je razina za koju mnoge brodarske tvrtke smatraju da više nije ekonomična za rad i plov teglenica. Ta razina mogla bi pasti na blizu 30 cm tijekom sljedećih nekoliko dana, poručili su iz BfG-a.

Mnoge teglenice, koje prevoze ugljen za elektrane i vitalne sirovine za industrijske divove kao što su proizvođač čelika Thyssen i kemijski div BASF, već rade s oko 25% kapaciteta kako bi smanjile svoj gaz, podižući troškove otpreme i do peterostruko.

Potpuni prekid prometa teglenicama na Rajni teško bi pogodio njemačko i europsko gospodarstvo: stručnjaci su izračunali da je šestomjesečna obustava 2018. koštala oko 5 milijardi eura (4,2 milijarde funti), s predviđanjem da će niski vodostaji koštati Njemačku 0,2 boda BDP-a ove godine.

Dok je EU rekla da je povećanje prijevoza tereta na vodi za 25% jedan od prioriteta zelene tranzicije bloka, Njemačka sada radi na tome da ga preusmjeri na željeznicu i ceste - iako je između 40 i 100 kamiona potrebno za zamjenu standardnog tereta teglenice.

Francuske rijeke možda nisu ključne arterije za prijevoz tereta, ali služe za hlađenje nuklearnih elektrana koje proizvode 70% električne energije u zemlji. Istovremeno kada su cijene dosegnule najvišu razinu svih vremena, energetski div EDF bio je prisiljen smanjiti proizvodnju zbog suše.

Stroga pravila reguliraju koliko daleko nuklearne elektrane mogu podići temperaturu rijeke kada ispuštaju vodu za hlađenje – i ako rekordno niske razine vode i visoke temperature zraka znače da je rijeka već pregrijana, nemaju izbora nego smanjiti proizvodnju. Uz rastuću energetsku krizu u Europi, a rijeke Garonne, Rhône i Loire već su previše tople da bi omogućile ispuštanje vode za hlađenje, francuski nuklearni regulator prošlog je tjedna dozvolio pet elektrana da privremeno prekrše pravila.

U Italiji je protok presušene rijeke Po, najduže talijanske rijeke, pao na jednu desetinu uobičajene stope, a vodostaj je 2 metra ispod normale. Budući da u regiji nije bilo stalnih oborina od studenog, proizvodnja kukuruza i riže teško je pogođena.

Dolina rijeke Po čini između 30% i 40% talijanske poljoprivredne proizvodnje, ali uzgajivači riže upozoravaju da bi do 60% njihovog uroda moglo biti izgubljeno jer se rižina polja suše i uništavaju morskom vodom koju koja ulazi u riječno korito zbog niskog vodostaja.

U zaštićenim močvarama delte rijeke, u blizini Venecije, njezina visoka temperatura i spor tok smanjili su sadržaj kisika u vodi do te mjere da je, prema procjeni, 30% školjki koje rastu u laguni već ubijeno.

Niski vodostaji rijeka i visoke temperature vode mogu biti kobni za mnoge vrste. U Bavarskoj je temperatura Dunava prošli tjedan dosegla 25°C i mogla bi dosegnuti 26,5°C do sredine mjeseca, što znači pad sadržaja kisika. To bi moglo biti kobno za pastrve.

Teretni promet na 2.850 km Dunava također je u velikim prekidima, što je natjeralo vlasti u Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj da počnu prokopavanje korita rijeke dok teglenice koje prevoze uglavnom gorivo za generatore struje čekaju prolazak.

Čak je i Norveška, koja se oslanja na hidroenergiju za oko 90% svoje proizvodnje električne energije, rekla da bi je neobično niske razine njezinih rezervoara mogle na kraju prisiliti da ograniči izvoz električne energije.