Ambiciozni projekt nazvan po grčkoj božici lova i Mjeseca doživio je prošle subote neuspjeh nakon što su testiranja četiri motora tipa RS-25 megarakete SLS (Space Launch System) prekinuta prije vremena. Procjenjivanje tehničkih mogućnosti motora koje koriste space shuttleovi potrajalo je tek jednu od predviđenih osam minuta pa su NASA-ini stručnjaci zaustavili testiranje i odgodili ga za veljaču. Time su još jednom probijeni rokovi i premašeni predviđeni troškovi projekta u sklopu kojeg je predviđen povratak ljudi na Mjesec do 2024. godine, među kojima bi trebala biti i prva žena koja će stupiti na površinu Zemlji najbližeg nebeskog tijela.

Nadograđeni kriogeni raketni motori RS-25 dosad su, uključujući letove space shuttleova i testiranja nakon letova, pokretani više od 3000 puta i radili su ukupno 18.000 minuta. No do prošle subote sva četiri motora nisu nikada radila istovremeno s raketom te veličine. Visoka je 64 metra i teška 260.000 tona, a pri polijetanju generira četiri tisuće tona potiska, što je čini najmoćnijom operativnom raketom u svijetu.

Raketa SLS je za potrebe testiranja bila napunjena s 537.000 galona tekućeg vodika i 196.000 galona tekućeg kisika za planiranih 485 sekundi rada motora teških 14 tona, ali poslije samo minute motori su ugašeni. Nakon prekinutog testiranja NASA nije ponudila odgovor o onome što se dogodilo, već je novinarima okupljenim u Svemirskom centru Stennis u američkoj saveznoj državi Mississippiju poručeno kako je tijekom toplinskog testiranja 'bilo puno dinamike nakon gašenja motora'. NASA je pritom ostala ustrajna u negiranju neuspjeha poručivši da se upravo zbog toga ispituju rakete.

Inspekcije i skeptični Kongres protiv nestabilnog projekta

Program Artemis dosad je nailazio na mnoštvo problema, na koje su ukazivale brojne inspekcije ustanovivši da NASA loše upravlja programom SLS, ključnim za slanje ljudi na Mjesec. Inspekcije su utvrdile da tvrtke poput Boeinga, zaduženog za svemirsku letjelicu, Aerojet Rocketdynea, koji potpisuje dizajn motora RS-25, i Northrop Grummana, koji izrađuje potisnike, nude lošu izvedbu, zbog čega projekt poprilično kasni.

Ubrzan raspored slanja ljudi na Mjesec do 2024. naišao je na probleme nakon što je administracija sada već bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa zatražila od poslovično skeptičnog Kongresa da poveća proračun NASA-e za 2020. godinu za 1,6 milijardi dolara kao 'predujam' za ambiciozno postavljen cilj. Još uvijek se ne zna hoće li Kongres odobriti dodatne 3,2 milijarde dolara za izgradnju sustava za slijetanje, a što usporava ionako nestabilan projekt.

Prema zamislima stručnjaka iz NASA-e, astronauti bi do Mjeseca trebali putovati u letjelici Orion, kapsuli koja sliči na Apollo, a koju bi u svemirska prostranstva trebala lansirati još uvijek u potpunosti netestirana raketa SLS. NASA na Mjesecu namjerava prikupiti vrijedne naslage zaleđene vode s lunarnog Južnog pola, što bi se moglo koristiti za izradu raketnog goriva na Mjesecu po nižoj cijeni nego da se ono donosi sa Zemlje. Takva zamisao predstavlja temelj za razvoj lunarne ekonomije pa je NASA početkom prošlog prosinca potpisala ugovor s četiri tvrtke o prikupljanju uzoraka Mjesečeva tla za potrebe programa Artemis.

18 'sretnika' među 12.000 kandidata

Ranije su potpisani sporazumi o pravilima budućeg međunarodnog saveza za istraživanje Mjeseca pod nazivom Sporazumi Artemis (Artemis Accords), a koji bi NASA-i trebali omogućiti da s međunarodnim partnerima do 2028. godine osigura uvjete za održivo istraživanje Mjesečeve površine, što bi trebalo biti odskočna daska za prvu misiju ljudi na Mars. Načela sporazuma koje su uz SAD potpisali Australija, Velika Britanija, Kanada, Japan, Luksemburg, Italija i Ujedinjeni Arapski Emirati trebala bi jamčiti prihvaćanje pravila sigurnog rada, korištenje svemirskih resursa, minimiziranje otpada u Zemljinoj orbiti i razmjenu znanstvenih podataka.

Kina i Rusija, kao istaknute svjetske sile u istraživanju svemira, nisu potpisnice sporazuma za koji se NASA nada će mu pristupiti i druge zemlje. Uz to, u NASA-i su najavili da će rudarskim kompanijama plaćati za vađenje ruda i drugih materijala na Mjesecu, tvrdeći da tim planovima neće prekršiti međunarodni sporazum iz 1967. godine, prema kojem države ne mogu polagati vlasnička prava na nebeska tijela i svemirska prostranstva.

Na NASA-in natječaj za buduće istraživače Mjeseca u sklopu programa Artemis prijavilo se više od 12.000 kandidata, a morali su biti američki državljani s diplomom iz nekog znanstvenog područja, kao i iza sebe imati najmanje tisuću sati letačkog iskustva. Početkom prosinca prošle godine odabrano je 18 najboljih kandidata koji bi u iduće dvije godine trebali proći obuku u robotici, šetnjama po svemiru i zapovijedanju misijom. Neovisni stručnjaci ističu da će dodatno kašnjenje programa iziskivati nove troškove, među kojima i odabir dodatnih kandidata za osvajanje Mjeseca, čime bi čitav projekt u konačnici mogao biti doveden u pitanje.