Kampus Borongaj istaknuo je kao primjer zapuštenosti i neiskorištenog potencijala Peščenice i Zagreba.

Podsjetio je da je financiranje tog projekta vrijednog 500 milijuna eura prvenstveno bilo predviđeno iz EU fondova, no da se zbog “trakavica” oko prebacivanja vlasništva nad zemljištem zakasnilo s prijavom za financiranje.

“Mi vidimo ogroman potencijal kampusa, ne samo kao prostora za znanstveno istraživanje i visokoškolsko obrazovanje, nego i kao prostora na kojem bi se realizirali i sadržaji javnog karaktera za stanovnike Pešćenice i Žitnjaka, kao što su sportsko-rekreativni sadržaji", rekao je na konferenciji za novinare održanoj na tržnici Volovčica.

Kao još jedan loš primjer naveo je upravo tu tržnicu koja je u osobito lošem stanju osobito zadnjih nekoliko godina jer, kaže, Gradska uprava zbog nemara i nedostatka vizije pušta tamošnje gradske poslovne prostore da propadaju i ne ulaže u uređenje i poboljšanje uvjeta rada za prodavače na tržnici, kao ni u sadržaje koje bi koristili kupci i stanovnici Volovčice i okolnih kvartova.

Po njegovim riječima, Vijeće Gradske četvrti Peščenica - Žitnjak u Plan komunalnih aktivnosti 2018. godine uvrstilo je izradu projekta revitalizacije tržnice u iznosu 50 tisuća kuna, ali je već sljedećom izmjenom Plana ta aktivnost nestala iz njega.

Obećao je da će im jedan od prioriteta biti revitalizacija tržnica, ne samo na Pešćenici, nego i u Dubravi i u Sesvetama, jer su one vrijedan dio zagrebačkog identiteta.

Jedan od koordinatora kvartovske grupe za gradsku četvrt Pešćenica - Žitnjak Nikola Zdunić upozorio je na problem prometnih gužvi zbog prekomjerne izgradnje i nedovoljno dobre regulacije prometa, posebice na križanju Planinske ulice i Ulice Donje Svetice.

Zato su organizirali online akciju “”Ubrzajmo rješavanje prometne gužve na Peščenici prometnim politikama za 21. stoljeće!" u okviru koje su poslali više od 260 zahtjeva Gradskom uredu za promet da se riješi pitanje problematičnog križanja, da se poboljša javni prijevoz i da se izgrade kvalitetne biciklističke staze koje će povezati istok i zapad grada, posebice staza uz Novu Branimirovu i na Vukovarskoj.

Kao najočitiji problem prekomjerne izgradnje izdvojio je Borovje, gdje se sada radi sedam zgrada s oko 900 stanova na nekadašnjim zelenim površinama. Za bolji život u tom kvartu zalaže se inicijativa “ZA bolje sutra - ZA Borovje”.