Sa 73 godine Barnier, inače bivši desničarski ministar i povjerenik EU-a, bio bi najstariji premijer u povijesti moderne Francuske, priopćilo je predsjedništvo, a prenosi Le Monde. Dobio je zadatak formirati 'ujedinjujuću vladu u službi zemlje'.

Macronova nominacija dolazi nakon tjedana rastućeg pritiska svih političkih skupina da imenuje premijerskog kandidata. Barnier sad čeka glasanje o povjerenju u Nacionalnoj skupštini, donjem domu francuskog parlamenta.

Pred Barnierom je velik izazov uvođenja reformi i usvajanja proračuna za 2025. godinu, i to u parlamentu bez jasne većine i u vrijeme kada je Francuska pod pritiskom Europske komisije i tržišta obveznica da smanji svoj deficit.

Macronova rizična odluka da raspiše prijevremene izbore u lipnju obila mu se o glavu te je njegova centristička koalicija izgubila desetke zastupničkih mjesta, a nijedna stranka nije osvojila apsolutnu većinu.

Sadašnja Nacionalna skupština podijeljena je u tri bloka – ljevičarska koalicija NFP (koja je osvojila najviše mjesta, ali nije uspjela dobiti apsolutnu većinu), Macronova centristička skupina i krajnje desni Nacionalni skup. Ljevičarska Nova narodna fronta osvojila je najviše mandata, no Macron je isključio mogućnost da njima povjeri mandat za sastavljanje vlade nakon što su druge stranke rekle da će odmah glasati protiv toga.

Barnier je bio gotovo nevidljiv u francuskom političkom životu otkako nije uspio osvojiti nominaciju svoje stranke da izazove Macrona u utrci za predsjednika 2022.

Dosad je bio član više golističkih stranaka (UDR, RR, UMP i republikanci), te je obnašao nekoliko dužnosti u francuskoj vladi, uključujući i onu ministra okoliša od 1993. do 1995., državnog ministra za europska pitanja od 1995. do 1997., od 2004. do 2005. ministra vanjskih poslova, a od 2007. do 2009. ministra poljoprivrede i ribarstva.