Već i urođenici u amazonskoj šumi vjerojatno znaju da Francuska stoji najlošije od svih zemalja s maksimalnim kreditnim rejtingom AAA. Državni dug će do 2013. narasti na 88 posto BDP-a, prema procjeni MMF-a, a deficit je već sada na 7,1 posto. Obje brojke su među najgorim unutar EU-a, vrlo nezahvalno za zemlju koja želi parirati Njemačkoj na liderskoj stolici Europe. Ako fiskalnoj depresiji pribrojimo ranjivost francuskih banaka, što zbog visoke izloženosti u Grčkoj, Italiji, Portugalu, Irskoj i Španjolskoj (kojima su posudile na desetke milijardi eura), što zbog načina na koji su poslovale (preveliko oslanjanje na kratkoročno financiranje), izuzetno su podložne vjetrovima povjerenja kreditora. Dovoljna je prošlotjedna demonstracija. Zbog krivo prevedenog članka iz Le Mondea britanski novinari doveli su u pitanje zdravlje francuskog bankarskog sustava. Isti dan dionice BNP Paribasa i Societe Generalea pale su za 9,5, odnosno 12 posto.

Sarkozy je obećao kresanje deficita do 2013. na 3,8 posto. Jučer smo napokon saznali okvirno što pod time točno podrazumijeva. Premijer Francois Fillon predstavio je javnost program mjera štednje i, ako možemo izdvojiti dva lajtmotiva, onda je to oporezivanje bogatijih kućanstava i korporacija, kao i uvođenje novih nameta na duhan, alkohol i gazirana pića.

Ušteda će biti oko 12 milijardi eura. Od toga milijarda već ove godine i jedanaest iduće. Posljedica će biti da ionako blijedi rast, sada će biti još bljeđi. 1,75 posto ove godine, baš kao i sljedeće, prenosi Le Monde

'Nema više tolerancije na dug', obratio se novinarima premijer Fillon pokušavajući reforme nazvati drugim imenom nego mjere štednje. Naime, svaka sličnost s Grčkom, Portugalom, pa čak i Italijom ne dolazi u obzir. Osvrnuo se i na kritiku socijalista da štednja nije dovoljno radikalna: 'Loš je to znak za sposobnost oporbe da se suoči sa ekonomskom realnošću današnjeg svijeta.'

Ukratko ravno 83 posto od sveukupnih mjera tiče se dodatnog oporezivanja bogatih tvrtki i pojedinaca. Sasvim u skladu s francuskim osjećajem za socijalnost i solidarnost, Francuska će nametnuti dodatni harač od tri posto kućanstvima koja zarađuju preko pola milijuna eura godišnje. To, doduše, funkcionira više kao psihološki i politički nego ekonomski manevar. Državna će blagajna tu utržiti tek 200 milijuna eura na godinu.

Nadalje, uklonit će se par rupa u poreznom zakonu, a i prekovremeni rad je stavljen pod reviziju gdje će poslodavcima biti ukinute neke olakšice. U primanja zaposlenika neće se dirati. Također, porez na kapitalnu dobiti dignuta je na 12 do 13 posto.

Šećer za kraj, stižu dodatni nameti na duhan, žestoka i gazirana pića. Duhanski proizvodi biti će opterećeni sa još šest posto poreza. Više cijene pogodit će i ostale dvije kategorije, treba tek vidjeti koliko. S obzirom na to da su Francuzi bjesomučni konzumenti light kole, ovo posljednje je razumljivo. Mogli su, u istom duhu, udariti lagano i na kroasane.

Šalu na stranu, Sarkozyjevo rješenje za deficit zasad izgleda kao niz manjih korekcija. Uz perspektivu slabog rasta, teško da će išta promijeniti u percepciji Francuske na svjetskim burzama.