Izvješća o stradalim civilima u dijelovima Ukrajine iz kojih su se ruske vojne snage nedavno povukle pokrenula su novi val zahtjeva za uvođenjem još strožih sankcija Rusiji, primjećuje Reuters.

Zemlje EU-a raspravljaju tako o zabrani uvoza ruskih energenata, nakon opsežnih sankcija ruskim bankama i pojedincima, uključujući političke dužnosnike i biznismene bliske predsjedniku Vladimiru Putinu.

Gospodarstva u EU mogla bi se "nositi" s embargom na ruski uvoz u cjelini, ali bi se cijena koju bi morala platiti uvelike razlikovala od zemlje do zemlje, priopćilo je Vijeće za ekonomsku analizu koje djeluje u sklopu ureda francuskog premijera.

Najteže bi embargo pogodio Litvu, Bugarsku, Slovačku, Finsku i Češku, čiji bi bruto nacionalni dohodak pao između jedan i pet posto, izračunali su.

"Opipljiv" udarac pretrpjela bi i Njemačka, čiji bi bruto nacionalni dohodak pao od 0,3 do tri posto "ali bi u cjelini gledano bi umjeren i mogao bi se apsorbirati", smatraju francuski stručnjaci.

Francuski BND smanjio bi se pak samo 0,15 do 0,2 posto.

Hrvatska nije uključena u istraživanje.

Razmotrili su alternativno rješenje, 40-postotnu carinu na razini EU-a na uvoz ruskih energenata, koja bi po njihovim izračunima smanjila uvoz za oko 80 posto.

Ekonomski gubici zemalja koje najviše ovise o ruskom plinu, poput Litve i Bugarske, bili bi tri do četiri puta manji od gubitaka koje bi izazvao embargo, tvrde francuski ekonomisti, ne navodeći brojke.

"(Carina) bi malim, ali naizloženijim zemljama omogućila... da i dalje, u određenoj mjeri, uvoze ruski plin, a postupno bi iskorijenila uvoz većih i manje izloženih zemalja koje imaju više mogućnosti zamijeniti ruski plin uvozom iz drugih izvora", zaključak je istraživanja.