'Mjere specijalne prevencije' dodatak su novom projektu zakona koji je razradila 'Federaljnaja služba bezopasnosti' (ruski nasljednik KGB-a) te ovih dana preko vlade Vladimira Putina poslala na čitanje u Dumu, donji dom ruskog parlamenta
FSB bi htio da fizičke osobe i pravni subjekti, za koje obavještajci procijene da predstavljaju prijetnju sigurnosti Ruske Federacije – mada nikakav zakon zasad nisu prekršili – dobiju 'službeno upozorenje' od FSB-a, institucije koju mnogi kritičari smatraju stvarnim nositeljem moći u Rusiji te izvorom totalitarnih tendencija aktualnog režima.
Sporan je i dodatak kojim bi se fizičke i pravne subjekte, ako se odbiju povinovati zakonski utemeljenim direktivama agenata tajnih službi, kažnjavalo novčanom i zatvorskom kaznom, kao što je praksa glede neposluha spram milicije.
Šikaniranje aktivista
Dubioze oko ovog zakona proizlaze iz iznimno širokih mogućnosti njegove interpretacije i primjene. Što sve ovlaštena osoba može okarakterizirati kao prijetnju državnoj sigurnosti? Poznato je, naime, da Rusija ima velikih problema s islamističkim teroristima, kriminalnim skupinama i paravojnim neonacističkim grupama.
No poznato je, također, da šikaniranju i represiji bivaju izložene udruge civilnog društva, prosvjednici i aktivisti, borci za ljudska i građanska prava te drugi nenasilni kritičari ruskog režima i njegovih metoda.
Ušutkavanje 'ulične' opozicije?
Iz sjedišta FSB-a na Lubjanki uvjeravaju da dorada zakona nije usmjerena protiv opozicije i da ne unosi veće promjene u dosadašnju praksu, već samo proširuje ovlasti i na fizičke osobe. No tjednik Vlast primjećuje kako spornom zakonu nema pandana u zapadnom svijetu te izražava bojazan da bi njegova primjena poslužila 'čekistima' u ušutkavanju ulične opozicije, tzv. Nesuglasnih, kao i medija koji o njihovoj borbi budu izvještavali.
Vlast podsjeća da bi FSB između ostalog dobio i pravni okvir za lakše kažnjavanje, kako 'nedozvoljenih mitinga' tako i znanstvenika optuženih za špijunažu 'zbog intenzivnih kontakata s inozemstvom', zatim novinara i blogera zbog 'raspirivanja mržnje prema činovnicima i miliciji', itd.
Neslaganje s projektom izrazile su i dvije od četiriju u Dumi zastupljenih stranaka, Pravedna Rusija i Komunistička partija. Aludirajući na duh zakona, projekt su povezali sa 1937. - vremenom najgorih staljinističkih čistki. No odlučujuću riječ i apsolutnu većinu ipak ima Ujedinjena Rusija, stranka Vladimira Putina
