Saborski odbor za obrazovanje preporučio je Ministarstvu obrazovanja da izmjenama zakona omogući cjelovito rješenje situacije na visokim učilištima, jedan je od zaključaka tematske sjednice toga odbora održane u utorak o stanju na Sveučilištu u Zagrebu
Osim tog zaključka na trosatnoj sjednici saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, 15. u nizu, prihvaćena su još dva zaključka koje su članovi podržali većinom glasova uz jedan suzdržani glas.
Predsjednica saborskog odbora Vesna Bedeković sažela je raspravu u tri zaključka - prvi je da će mjerodavni odbor i dalje u skladu s 97. člankom svojeg poslovnika nastaviti aktivno pratiti situaciju u visokom obrazovanju u Hrvatskoj.
Naime, na početku sjednice člana Odbora Zlatko Hasanbegović (Blok) problematizirao je smisao održavanja sjednice istaknuvši kako ne zna o kakvu je aktualnom stanju na Sveučilištu u Zagrebu riječ. S tim u vezi, članice Odbora Sabina Glasovac (SDP) i Marijana Puljak (Centar) podsjetile su da je Odbor na 14. sjednici u ožujku jednoglasno zaključio da se održi tematska sjednica o stanju na zagrebačkome Sveučilištu - najstarijem i najvećem hrvatskom sveučilištu.
vezane vijesti
Bedeković je rekla da je, saborski Odbor za obrazovanje je, držeći se djelokruga rada, želio dati do znanja javnosti da saborski zastupnici, osobito članovi Odbora za obrazovanje, znanost i kuturu, itekako vode računa i promišljaju o politikama u području znanosti i visokog obrazovanja i zato im je interes usmjeren na konkurentnost svih hrvatskih sveučilišta, a ne samo zagrebačkoga.
U drugom zaključku poziva se Savjet Sveučilišta u Zagrebu da, kao tijelo koje nadzire rad sveučilišta provjeri, odnosno, donese akte kojima će se urediti postupanje u slučajevima mobbinga, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja te postupke dodjele počasnih zvanja na Sveučilištu u Zagrebu.
Treći zaključak odnosi se na preporuku Odbora Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO), da kroz izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, na cjelovit i sustavan način uredi područje nadzora nad zakonitošću rada visokih učilišta i drugih znanstvenih institucija.
Na prijedlog Marijane Puljak (Centar) treći zaključak nadopunjen je time da se provede upravni nadzor nad zakonitošću pokretanja i provedbe izbora dekana Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Puljak se osvrnula na riječi ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, koji je bio jedan od pozvanih uvodničara, da MZO može zatražiti da se provede upravni nadzor, ali da ne postoje nikakve sankcije za moguće propuste te da je sveučilišni Senat onaj koji je odgovoran za sve odluke, rekavši kako je ovdje nije riječ o sveobuhvatnom nadzoru.
Jutarnji list piše da je Fuchs rekao da se govori o 1,9 milijardi kuna koje mogu biti ukucane u restrukturiranje i cjelovitu obnovu zgrada zagrebačkog Sveučilišta.
'Naravno da boli i smeta na neki način da se ništa nije dogodilo s razvojem kampusa na Borongaju. Koliko vidim, zadnji zahtjev je da se nabavi traktor za košnju trave. To nikako nije dobro, trebalo je stvari organizirati na način da se napravi moderni kampus, spočitnuo je ministar, uz zaključak kako problemi s kojima je opterećeno Sveučilište, kao i sva prepucavanja oko toga, sigurno ne doprinose razvoju, već zaustavljanju stvari na mjestu', kazao je Fuchs.
Ipak, postavio je pitanje - treba li nama u Hrvatskoj 2000 studijskih programa, od kojih neke upisuje dva do pet studenata? To je neodrživo, tim više što broj studenata pada.
Koordiniranost i primjereni način upravljanja ključ uspjeha zagrebačkoga Sveučilišta
Sažimajući provedenu raspravu, Bedeković je ocijenila kako je važno i da se na odgovarajućia način kroz razvijanje projekta koristi novac iz Eu fondova posebice u novoj financijskoj perspektivi. S tim u vezi, istaknula je da se, kada se spomene Kampus Borongaj i shvati da se tamo nije gotovo ništa napravilo "Borongaj doista smeta i boli".
Bedeković smatra da, osim o projektima i korištenju EU fondova treba puno povesti računa i staviti dodatnu pozornost na održivost studijskih programa kojih je na Sveučilištu u Zagrebu više od dvije tisuće, da treba stavti naglasak na brigu za studente i njihovu budućnost jer svake godine imamo sve manje i manje studenata.
Autonomije nema bez odgovornosti
Kada je pak riječ o autonomiji sveučilišta koja je bila problematizirana u raspravi, Bedeković se slaže da autonomiju treba promatrati i kao sistemsko pitanje, ali ne i kao aboliciju za bilo koju vrstu odgovornosti niti kao sredstvo ili obrambeni štit.
Na neraskidivu povezanost autonomije i odgovornosti podsjetila je i pozvana uvodničarka akademkinja Milena Žic Fuchs, zamjenica predsjednika Savjeta zagrebačkoga Sveučilišta. Upozorila je kako tijekom šest godina sadašnje uprave zagrebačkoga Sveučilišta nije održana ni jedna sjednica tematska toga savjeta o strateškim razmišljanjima i dokumentima važnim za zagrebačko Sveučilište koju pak treba pokrenuti njegova uprava.
Rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican, također pozvana uvodničarka, posvjedočila je da je za nju novost da sveučilište može biti tema rasprave saborskog odbora ustvrdivši kako je to i privilegij odbora da otvori sistemska pitanja važna za visoko obrazovanje i znanost.
Izostanak Borasa i Burilovića skandal par excellence
Nekoliko članova odbora - Damir Bakić (Možemo!), Sabina Glasovac (SDP), kao i član sveučilišna Savjeta Joško Klisović (SDP),suglasni su s tvrdnjom Marijane Puljak (Centar) da je činjenica da se pozivu na sjednicu nisu odazvali rektor Damir Boras i predsjednik Savjeta Sveučilišta u Zagrebu Luka Burilović "skandal par excellence". Bakić je tako zatražio da Burilović podnese neopozivu ostavku, njegovu ostavku zatražio je i Joško Klisović, dok je Glasovac ocijenila kako je "Boras više simptom nego uzrok stanja na sveučilištu", te pozvala sveučilišnu i akademsku elitu da "prekine gromoglasnu šutnju".
Damir Bakić (Možemo!) upozorio je kako je na kraju mandata bivšega rektora Alekse Bjeliša u Rektoratu bilo zaposleno 128 osoba, a u veljači ove godine, prema službenim podatcima, je 213 zaposlenih, dok se naslužbeno govori o 231 zaposlenoj osobi.
S tim u vezi, pozvao je ministra Fuchsa da zaustavi kršenje zakona na zagrebačkome Sveučilištu.
Članica Senata zagrebačkoga Sveučilišta i predsjednica Velikoga vijeća Nezavisnoga sindikata visokog obrazovanja Vesnica Garašić ustvrdila je pak da stanje na zagrebačkome Sveučilištu nije dobro, da njegova uprava ne radi dobro te da je "Senat postao rektorov sluga".
