Sigurno nećemo uvoditi obvezne ispite za upis u srednje škole do 2024., odnosno 2025. godine, kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u HTV-ovoj emisiji "Ima li što novo?". Istaknuo je da je sada nekim srednjim školama ostavljeno da same odluče trebaju li provesti prijamne ispite.
Ovo je dobro odrađena školska godina, kazao je za HTV Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja dodao da su hrvatski učenici ove godine proveli najmanje tjedana i sati na on-line nastavi.
'U konačnici se i potvrdilo ono što smo kazali da ćemo na specifičan način upravljati sa školom i školskom godinom za vrijeme COVID krize. Dobro je prošlo. Rezultati su jako dobri kad se uzme u obzir provedeno vrijeme u školama i na on-line nastavi', dodao je.
Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja istaknuo je da su lani spoznali da je ukidanje praga na eseju kao uvjeta prolaznosti na ispitu iz hrvatskog jezika bilo loše i zahvaljujući Ministarstvu i strukovnim institucijama i fakultetima donesena je odluka da se esej vrati od iduće školske godine kao uvjet prolaznosti.
vezane vijesti
Mislim da ćemo tako ispraviti lošu odluku bivše administracije, kazao je.
Govoreći o ispitu iz Politike i gospodarstva kazao je da je on ponešto drugačiji. 'Akceptiran je novi kurikulum. Želimo kod naših mladih ljudi stvoriti i političku i ekonomsku pismenost, a i praćenje društvenih procesa, prije svega, fokus na civilno društvo. Sva istraživanja pokazuju da nam učenici nisu baš dobro politički educirani', dodaje.
O neograničenim mandatima školskih ravnatelja govorila je Antonija Mirosavljević, predsjednica Udrge ravnatelja osnovnih škola. Kaže da nije toliko problem u mandatima, već ravnatelji žele radni status na neodređeno radno vrijeme.
Napravljeni su veliki iskoraci u digitalizaciji u sustavu obrazovanja, tvrdi Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a. U vrijeme pandemije neki učenici, u nekim područjima, internetom nisu bili pokriveni, kazala je urednica i voditeljica emisije Sunčica Findak. Sve škole u Hrvatskoj pokrivene su internetom, kazao je i dodao da će se provesti i dodatna ulaganja u smislu opremanja laptopima i pametnim pločama.
'Na onim područjima gdje internet nije zadovoljavajući, a riječ je o malim postocima, borimo se da uvedemo nova tehnička rješenja'
Ivana Kovač, profesorica engleskog i njemačkog jezika OŠ Tin Ujević u Osijeku, osvrnula se na provedenu anketu i ocijenila kako bi učiteljima ipak dala peticu budući da su balansirali između on-line i nastave u školama te je spomenula i druge izazove s kojima su se suočavali. Smatra da bi ukidanje općeg uspjeha bilo vrlo bitno jer ne bi više, kako kaže, bilo pritisaka roditelja jer to stvara velike probleme.
Ministar Fuchs kaže da eksperimentalni ispiti nisu bili obračunavanje s odlikašima. 'To je proces koji će saživjeti kada se kompletno uvede vanjsko vrednovanje sustava. Po onome kako je zamišljeno bit će 2024. godine. Ove godine to je bilo u 80 škola i bila su tri ispita, a iduće godine bit će još tri ispita više. Nakon toga to treba provesti i u sedmim i petim razredima. Tek nakon toga možemo govoriti o stvarnom obrazovnom vrednovanju osnovnog školstva RH. Tada ćemo vidjeti prave razlike. Mislim da će se sustav sam na neki način izbalansirati', dodao je.
Na pitanje radi li se o maloj maturi, odnosno hoće li biti obveznih prijemnih ispita za srednje škole ministar je kazao da se za donošenje takve odluke moraju u obzir uzimati mnogi čimbenici. 'Prvo treba snimiti stanje na temelju činjenica, a ne dojma. Ove godine je 1.000 maturanata manje nego lani. Nema opasnosti da netko ne ostane upisan. Srednjim školama smo ostavili da same odluče trebaju li se provesti ispiti za upis', kazao je.
Na ponovni upit radi li se o pripremni za uvođenjem obveznih ispita za upis u srednje škole, ministar je kazao da trenutačno to nije slučaj. 'Radi se o uvidu u postojeće stanje. Sigurno nećemo uvoditi obvezne ispite za upis u srednje škole do 2024., odnosno 2025. godine', istaknuo je.
Filipović je precizirao da su nacionalni ispiti napravljeni kao jedan standardizirani oblik vanjskog vrednovanja u 81 školi sa 4.132 učenika. Kazao je i da u Hrvatskoj od 2007. nije bilo standardiziranog vanjskog vrednovanja.
'Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema u završnom ciklusu osnovnog obrazovanja vanjsko vrednovanje. Mi smo do sada govorili o hiperinflaciji kao statističkom pokazatelju, ali više na razini impresije. Znamo da je ocjena uvijek rezultat i subjektivnog i objektivnog kriterija ocjenjivanja učitelja, i sam sam bio, a standardizirani nacionalni ispiti eliminirali su svaki subjektivni pristup. Izradili su ih najbolji stručnjaci iz prakse iz škola, recenzije i sve ostalo što su prošli', istaknuo je.
Odgovarajući zašto neke škole imaju prijemni ispit, a neke nemaju, ministar Fuchs kazao je da se to provodi zbog pritiska na neke škole.
Kovač je potvrdila kako očekuje da će se za loše rezultate učenika na nacionalnim ispitima okriviti učitelje. 'U svakoj krizi obično je kriv učitelj. Oni koji kreiraju nacionalne ispite ipak bi trebali surađivati s učiteljima', kazala je i objasnila na temelju kojih kriterija ona ocjenjuje učenike te da istodobno ne zna što nacionalni ispit provjerava.
U tom kontekstu smatra da rezultati nacionalnih ispita nisu pokazatelj objektivnog stanja na terenu, budući da učitelji nisu pripremali učenike za takve ispite i da nisu surađivali u samome procesu.
Ministar Fuchs je uzvratio da princip, pristup i svrha samog ispita je drugačija. 'Nije da učitelji ciljano pripreme učenike za polaganje nekakvog ispita da bi oni potom zadovoljili nekakvu ocjenu ili nešto opravdali, nego upravo provjera stečenog znanja na među svimna na jednak način', dodaje.
Filipović je pak kazao da su ispite radili praktičari iz osnovnih škole, te da se i kolegica Kovač mogla na to javiti budući da je postojao javni poziv.
