Književnik Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske i novopečeni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, našao se u fokusu javnosti kao potencijalni HDZ-ov predsjednički kandidat. Je li takav scenarij uopće realan, kako se akademik uopće našao u političkoj areni kojom zasad - u iščekivanju izazivača - kruži Zoran Milanović i tko bi aktualnom predsjedniku u konačnici mogao pokazati zube?
Politički analitičar i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić smatra da je istup Mire Gavrana u svjetlu mogućeg predsjedničkog kandidata HDZ-a samo probni balon, s tim da bi bilo zanimljivo znati tko ga je zapravo pustio u javnost.
'Uz dužno poštovanje prema osobi, liku i djelu akademika i književnika Mire Gavrana, kada se gleda njegova vidljivost i značaj na političkom tržištu – on nije ime. Publika koju HDZ-ov kandidat mora okupiti nije ona koja čita knjige. Ta publika nije ona koja ga poznaje, niti bi se oko njega mogla okupiti na emotivnoj razini. Kad biste danas napravili anketu među hrvatskim građanima, i lijevima i desnima, da navedete tri akademika – nema šanse. Siguran sam da više od 90 posto birača opcija koje bi ga morale podržati, ne bi znale tko je on', smatra Trogrlić.
vezane vijesti
Dobro je da Gavran ima čistu prošlost u političkom smislu, ali ga nema među javno vidljivim intelektualcima. I oni koji su prisutni, kada se pojave u političkoj igri, shvate da je to što su mislili da su poznati i priznati zapravo bila teška greška.
'Često se na lokalnoj razini događa da imamo kandidate koji su bivši veleposlanici, profesori, članovi akademske zajednice koji misle da ih svi znaju, a ne shvaćaju da ih poznaje široki krug njima sličnih ljudi, da biračko tijelo čine građani od 18 do 100 godina, od SSS do doktora znanosti, te da babin glas vrijedi kao i glas akademika, s tim da će se baba kandidirati, a akademik ne može', objašnjava Trogrlić.
Gavran, pak, kaže da je u posljednjih 25 godina dobio prijedloge da se politički angažira iz sedam-osam stranaka. Iako je nećak, dosad nije izrijekom odbacio mogućnost da bude predsjednički kandidat HDZ-a. Postavlja se pitanje tko ga je s tim u vezi kontaktirao: jesu li ga možda kontaktirali samo da pokažu da razgovaraju, je li mu se obratio premijer Andrej Plenković ili je to samo nečija ideja koja tek treba biti predstavljena širem stranačkom krugu, Trogrlić je dodao kako bi za njega bio normalan takav balon suđenja u političkoj komunikaciji, kada se netko predstavlja kao potencijalni kandidat kako bi dobio povratnu informaciju od biračkog tijela.
U tom smislu bilo je teza koje je Gavran jučer 'zapalio' odgovarajući na novinarska pitanja.
'Vidi se da nije spreman za tu priču, ali to se često događa. Nije to bilo strateški planirano, jer kada velika stranka ima plan s kandidatom, to ne ispadne tako', kaže analitičar.
Trogrlić smatra da HDZ još nije odlučio tko će biti njihov predsjednički kandidat.
'Možda je to u glavi predsjednika stranke, ali to još nije izneseno, o tome se nije razgovaralo i mislim da neće doći prije završetka njihovih unutarstranačkih izbora na kojima će biti samo jedna lista - iako im se pristupa vrlo ozbiljno, s promocijom na terenu, kao da su najneizvjesniji unutarstranački izbori ikada. Mislim da će dinamika biti unutarstranački izbori, godišnji odmor i predsjednički kandidati.
O Davoru Ivi Stieru kao mogućem protukandidatu Zoranu Milanoviću analitičar napominje da se radi o osobi daleko veće političke težine od akademika Gavrana. On je doista stranački kandidat, takvog profila da bi mogao zadovoljiti sve od centra do desnice, kaže analitičar, sumnjajući, međutim, u kakvim je odnosima Stier s premijerom Plenkovićem, s obzirom na određene nesuglasice koje su imali u prošlosti.
'Davor Ivo Stier je kvalitetan kandidat koji je desno od HDZ-a, ima ozbiljno diplomatsko i europsko iskustvo, znanje stranih jezika. U ovom trenutku ne znamo kako to odgovara sadašnjem vodstvu HDZ-a, prvenstveno Andreju Plenkoviću', objašnjava Trogrlić.
Na kraju, najvažnije je odabrati profil kandidata koji će se moći suprotstaviti predsjedniku Milanoviću. Postoji nekoliko mogućnosti, kaže Trogrlić. Ministar Oleg Butković čvrsto je u centru, ali istovremeno udara po desnom i lijevom centru, a u prošloj kampanji pokazao je da se zna postaviti prema Milanoviću. Potencijalno je tu i ministar Ivan Anušić koji cilja na isto biračko tijelo kao i Stier, iako je drugačiji tip kandidata.
'Možda ga desnica vidi kao autentičnijeg. Ima izborni legitimitet, najveći broj preferencijalnih glasova, dva puta je biran u županiji, jak je, ima karakter, zadužen je za ministra obrane, što utječe i na predsjedničke ovlasti, bio je veteran za 17 godina, pa ima autentičnu emotivnu priču koja ga čini popularnim među biračima - prepoznali su ga i osječki liberalni birači. Nedostaje mu, međutim, međunarodna, diplomatska karijera kakvu Stier svakako ima. Dakle, njih dvojica imaju istu publiku u ideološkom smislu, dok je Oleg Butković nešto drugo', kaže analitičar.
Špekuliralo se, dodaje, i o predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću koji možda ima najveće šanse unutar samog HDZ-a.
'S jedne strane može dobiti najširu podršku, ali s druge strane – idealan je kandidat za Milanovića, jer je pravi HDZ-ovac, onakav Milanović – trenutno najautentičniji antiHDZ-ovac u Hrvatskoj – voli surađivati', kaže Trorglić, zaključujući da očekivana žestina njihove polemike ipak može razvodniti rodbinske veze. Podsjetimo, Jandrokovićeva supruga, liječnica Sonja Matasić, kći je Milanovićevog strica te Milanovićeva sestrična.
