Veliki projekt, jedna od najvećih investicija u obrazovanje u Hrvatskoj, koji je započeo 2006. godine s ciljem da se na prostoru bivše vojarne sagradi velik Znanstveno-učilišni kampus Borongaj, 2007. samo je djelomično ostvaren. Tada je završena prva, osnovna faza projekta, a velika druga faza od tada se najavljuje, ali ne realizira. Studentski list Global istražio je stoga gdje je zapela jedna od najvećih hrvatskih investicija u obrazovanje
Te sad već daleke 2007. godine tri fakulteta premještena su na prostore bivše vojarne, a tamošnji studenti dobili su menzu i jedan autobus koji kampus spaja sa središtem. U drugoj fazi projekta planirala se još bolja povezanost kampusa tramvajima i vlakom koji bi od Glavnog kolodvora za samo šest minuta studente mogao dovesti do kampusa. Govorilo se i o premještaju drugih fakulteta na Borongaj te gradnji laboratorija, istraživačkih centara i studentskog doma, ali za sada su to i dalje samo priče, zaključuju u svom istraživačkom tekstu u Globalu
HŽ INFRASTRUKTURA OSIGURALA NOVAC
Druga faza projekta, koja bi Kampus učinila velikim znanstveno-učilišnim centrom, planirala se najvećim dijelom financirati iz fondova Europske unije. Međutim, još u veljači prošle godine Jutarnji list otkrio je kako je zbog sporosti birokracije propao najveći sveučilišni projekt od 500 milijuna eura. Prijenos zemljišta na Sveučilište pratili su problemi zbog kojih se projekt nije uspijevao prijaviti za dobivanje novca iz EU.
Međutim, i Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu, kao i Hrvatske željeznice Infrastruktura, trebali bi financijski sudjelovati u ostvarenju dijela projekta. Iz HŽ Infrastrukture kažu da su spremni i da su napravili sve što su trebali, ali da sada imaju problem u komunikaciji s Gradom. HŽ Infrastruktura je u suradnji s Prometnim fakultetom napravila projektno rješenje. Pripremili su projektni zadatak za izradu tehničke dokumentacije i prijedlog sporazuma za sufinanciranje, ali od Grada nisu dobili nikakav odgovor ni nakon pola godine i četiri požurnice poslane e-poštom.
'Mi smo spremni jer je HŽ Infrastruktura d.o.o. trebala financirati cijelu dokumentaciju, što stoji milijun kuna, te započeti s javnom nabavom za njenu izradu. Onda bi, nakon ishođenja dozvola, krenuli radovi podijeljeni u tri faze. S obzirom na to da sporazum nije potpisan, nemamo nikakvih informacija o tomu. Čeka se Grad Zagreb', objasnio je za Global Dražen Vinšćak, šef Službe za razvoj i željezničke infrastrukturne podsustave.
Dodaje kako u proračunu za 2016./2017. imaju osigurano osam milijuna kuna za gradnju dijela koji bi, prema prijedlogu Sporazuma, trebala financirati HŽ Infrastruktura.
'Ako ove godine ne raspišemo javnu nabavu, bojim se da neće biti ništa od toga', kaže Vinšćak
ZAŠTO ŠUTE GRADSKE VLASTI?
Grad Zagreb, koji je za projekt na Borongaju nekada govorio kao o jednom od najvažnijih projekata u metropoli, nije odgovorio na novinarski upit poslan prije više od mjesec dana, a odgovor nije stigao ni sa Sveučilišta.
Veliki kampusi kakve imaju zapadne zemlje mnoge naše studente oduševljavaju kada dođu na neko inozemno sveučilište. Slično bi, po planu, trebao izgledati i Znanstveno-učilišni kampus Borongaj. Mnoge zgrade na tom prostoru i dalje su razrušene i prazne. Četiri godine su prošle otkako je Tvrtka Njirić arhitekti d.o.o osvojila prvu nagradu na natječaju za urbanističko rješenje kampusa. Danas nisu sigurni hoće li realizirati svoj plan.
Hrvoje Njirić kaže da su dobili prvu nagradu na natječaju 2011. godine, 2013. su završili Urbanistički plan uređenja koji je Skupština Grada Zagreba usvojila kao službeni planski dokument. Pisali su i Rektoratu, posljednji put u listopadu ove godine, ali nisu primili odgovor, kako kaže Njirić, glavni arhitekt.
