'Timovi Zavoda za geologiju skupljali su tektonske podatke nakon potresa u Banovini', rekao je dr.sc. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta (HGI) gostujući u emisiji HTV-a 'Dobro jutro, Hrvatska'.

Istaknuo je kako se na stranicama Hrvatskog geološkog instituta mogu pronaći podaci o potresima, ali i slati fotografije kao i podaci o pukotinama na terenu i izljevima pijeska u dolinama rijeka koje će im pomoći u definiranju rasjeda koji su nastali tijekom potresa.

'Na temelju novinarskih dojava koje su se objavljivale napravila se koncepcija istraživanja na terenup, objasnio je te dodao kako na tom području postoje dva rasjeda, ali se prikaz razlikuje potpuno drugačije od potresa u Zagrebu.

'Izravno, zagrebački potres i ovaj na području Sisačko-moslavačke županije nisu povezani. Riječ je o dva odvojena epicentralna područja', istaknuo je te dodao kako svaki potres daje znanstvene podatke koji služe za obrade seizmologa i modeliranje geoloških rasjeda koji su aktivirani tijekom potresa.

Naglasio je kako su sve informacije s terena potvrdile da je riječ o razmicanju kilometarskih blokova oko Petrinje u smjeru satelita ili suprotno od satelita koji je prije i poslije potresa prešao preko tog područja.

'Sjeverozapadni blok pomaknuo se 30-ak centimetra prema satelitu, a jugoistočni blok pomaknuo se za 30-40 centimetara od satelita. To su horizontalni pomaci koji su očekivani te sam slom na dubini od 10 kilometara biometarskih dimenzija i blokovi su se tu pomaknuli metar do dva pa se oslobodila silna energija koja je izazvala primarne i sekundarne manifestacije potresa na površini', objasnio je Korbar.

Istaknuo je kako na krškom području ne bi bilo manifestacija potresa kao što su urušne jame, ali bilo bi površinskih pukotina.