Obrana Branimira Glavaša zatražila je u nastavku pripremnog ročišta za novo suđenje u slučajevima 'garaža' i 'selotejp' da se iz spisa izdvoje iskazi krunskog svjedoka Krunoslava Fehira koji je ranije Glavaša prokazao kao nalogodavca zločina nad osječkim Srbima te suoptužene Gordane Getoš Madgić koja ga je u jednom od iskaza teretila, da bi kasnije tvrdila kako je njeno ispitivanje bilo nezakonito
Fehir, koji je za vrijeme zločina imao 16 godina, prvi je u medijima priznao da je u dvorištu osječkog Sekretarijata za narodnu obranu pucao na jednu osobu, a kao nalogodavca je optužio Glavaša koji je tada bio na čelu Sekretarijata. Svoj je iskaz ponovio i na prvom suđenju, nakon čega su dužnosnici Glavaševe stranke HDSSB-a tvrdili da je za svoje lažno svjedočenje i osuđujuću presudu nagrađen stanom u Poreču.
Kada je pri kraju prvog suđenja na zagrebačkom Županijskom sudu u studenome 2008. iznosio svoju obranu Glavaš se u najvećoj mjeri usmjerio na pobijanje iskaza trećeoptužene Gordane Getoš Magdić, ističući da su tvrdnje prema kojima je mučenja i likvidacije osječkih Srba naređivao preko papirića 'preglupa policijska izmišljotina i konstrukcija'. Ustvrdio je da je njen iskaz temeljen na diktatu i sugestijama policijskih službenika, a sve kako bi se njega optužilo za ratni zločin.
U veljači 2010. Vrhovni sud odbio je kao neosnovanu žalbu tada već osuđene Gordane Getoš-Magdić na rješenje Županijskog suda u Vukovaru kojim je odbijen istražni zahtjev protiv osječkih policajaca zbog navodnih nezakonitosti u njezinu ispitivanju o zbivanjima u ratnom Osijeku. No, obrana i dalje tvrdi da je osječka policija, pod vodstvom Vladimira Fabera, zapisnik o ispitivanju Gordane Getoš Magdić krivotvorila.
Odluka 11. travnja
Odluku o izdvajanju dokaza sutkinja Tanja Pavelin Borzić objavit će na idućem ročištu 11. travnja kada bi se trebala očitovati i o zahtjevu obrane da se predmet vrati optužnom vijeću koje treba odlučiti o izmjenama optužnice. Obrana, naime, tvrdi da su događaji iz optužnice 'kaznena djela počinjena tijekom ratnog sukoba', ali ne i ratni zločin.
Glavaš je prije prošle sjednice optužnog vijeća u ožujku kazao kako od novog suđenja ne očekuje ništa, 'obzirom da nije mali broj sudaca koji direktno govore da je hrvatsko pravosuđe 'dno dna', opterećeno velikim problemima'. 'Neka bude što će biti, neka rade kako rade i neka se proces okonča onako kako netko želi', kazao je Glavaš. Dodao je kako može ponoviti samo ono što tvrdi već 12 godina, a to je da nije kriv i da je 'optužnica bila politički motivirana i montorana'.
Pripremno ročište zakazano je nakon što je Vrhovni sud početkom veljače odbio prijedlog da se ponovljeno suđenje Glavašu i ostalima vodi u Osijeku.
Prvu pravomoćnu presudu Vrhovnog suda Glavašu od osam godina zatvora, temeljem koje je služio zatvorsku kaznu u Mostaru s koje je pušten na privremeni otpust, Ustavni sud ukinuo je na početku 2015.
Nakon što je u lipnju prošle godine ponovno razmatrao žalbe na prvostupanjsku presudu u kojima je obrana tražila ukidanje presude, a tužiteljstvo strože kazne Vrhovni sud je 28. srpnja 2016. ukinuo prvostupanjsku presudu i od zagrebačkog Županijskog suda zatražio novo suđenje za ratne zločine nad osječkim Srbima.