U Hrvatskoj smo zakonima jako dobro zaštićeni od genetski modificiranih organizama (GMO), međutim ulaskom u Europsku uniju s pravnog stajališta nećemo biti u mogućnosti zabraniti uvoz GMO tehnologije na povrću, kao što to ne može niti jedna zemlja članica, rekla je danas Dubravka Stepić iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode na okruglom stolu 'Hrvatska biološka sigurnost i GMO'
Stepić je na okruglom stolu održanom u Novinarskom domu ustvrdila kako je to činjenica koju ne smijemo kriti i koje moramo biti svjesni. Međutim, kazala je, treba biti mudar i tu činjenicu nastojati prihvatiti na način da spoznamo kako rade druge države koje su na dosta uspješan način uspjele zaustaviti kultivaciju pojedinih GM kultura koje su na razini Europske unije već dopuštene. Dodala je kako je prvenstveno riječ o GM kukuruzu i krumpiru.
Hrvoje Fulgosi iz Instituta 'Ruđer Bošković' ustvrdio je kako na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj ne može zamisliti koegzistenciju GMO-a i klasičnih usjeva kao ni da bi bilo koji seljak rekao da želi uzgajati GMO.
'Pretpostavljam da bi ga nakon toga dobro premlatili na misi nedjeljom, jer bi imali kontaminaciju u svom susjednom polju", slikovito je objasnio. Ustvrdio je i kako svako kultiviranje, bilo ono ekološko, integrirano, konvencionalno ili temeljeno na GM biljkama, smanjuje biološku raznolikost.
Valerije Vrček iz zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta zaključio je kako su 'GM-usjevi roba s greškom, imperijalna tehnologija iz šlepera koja u Hrvatskoj nikome ne treba, osim, eventualno, uvozničkom lobiju". Ocijenio je kako su GM-usjevi genetsko zagađenje, štetočine i genetski uljezi koji narušavaju stabilnost i vrijednost genetske raznolikosti lokalnih prostora.
'Hrvatska polja ne smiju biti javne kuće, a mitovi o koegzistenciji drugo su ime za prostituciju. Kako siješ, tako žanješ', poručio je Vrček.
Umirovljeni profesor Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Marijan Jošt ustvrdio je kako je koegzistencija GMO-a i konvencionalnih usjeva "trojanski konj" kojim se zagađuje zemlja. Rekao je kako je Argentina najbolji primjer posljedica koje donosi korištenje GMO-a.
'Zemlja koja je nekad bila zemlja goveda i pšenice, postaje zemlja soje kojom je zasijano više od 60 posto površina. Posljedice po zdravlje su katastrofalne - neplodnost, mrtvorođena djeca, hendikepirani i niz anomalija...", rekao je Jošt. Iako se Argentina izvukla iz recesije upravo uzgojem GM soje, nema te vrijednosti koja se može platiti zdravljem ljudi, upozorio je.
Jagoda Munić iz Zelene akcije istaknula je kako Hrvatska ima sreću jer ni susjedne države nisu pobornice GMO-a te je Hrvatska u dobrom okruženju.
