Unutar formata 16+1 postoji ogroman broj aktivnosti, odnosno "nema područja koje se ne pokriva", naglasila je državna tajnica Zdravka Bušić koja je i koordinatorica za tu inicijativu.

Dodala je da Hrvatska sama treba vidjeti gdje može najbolje uspjeti i naći svoju nišu.

Hrvatska je prepoznala mogućnosti da se kroz platformu 16+1 ojačaju sveukupni odnosi s Kinom, naglašava Bušić. To je izrazito važan element hrvatskog domaćinstva toga skupa.

Premijer Andrej Plenković na summitu incijative 16+1 prošli tjedan u Sofiji objavio je da je Hrvatska dobila domaćinstvo idućeg sastanka na vrhu. Zbog toga će iduće godine i kineski premijer Li Keqiang službeno posjetiti Hrvatsku.

Bušić je istaknula kako za Hrvatsku u političkom ali i svakom drugom smislu posjet drugog čovjeka jedne od najvećih svjetskih sila, uz kojeg putuje i brojno gospodarsko izaslanstvo, predstavlja veliko postignuće. Podsjetila je da su se premijer Plenković i Li već bilateralno susreli tri puta, na summitu u Rigi, Budimpešti i Sofiji.

Ona smatra da je Hrvatska dobila domaćinstvo "jer se puno toga pozitivnog poklopilo", a Kina je kao predvodnica inicijative uočila da je u odnosima s Hrvatskom u protekle dvije godine "realizirala čitav niz vrlo uspješnih aktivnosti".

Naravno, jedna od ključnih stvari bio je ugovor o izgradnji Pelješkog mosta koji su dobili Kinezi.

>>> Kineski veleposlanik: Nemamo potrebu dovoditi radnike iz Kine da rade Pelješki most, ali...

"Mislim da je taj projekt bio jako važan, možda jedan od ključnih razloga", rekla je Bušić.

Ugovor za izgradnju Pelješkog mosta potpisan je 23. travnja između predstavnika Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation, a 85 posto prihvatljivih troškova financira se iz EU sredstava.

Na summitu u Sofiji premijer Plenković je izjavio kako je sada vrijeme za iskorak u modernizaciji željezničkog prometa te da je Hrvatska u tom kontekstu spremna surađivati s Kinom na većim projektima.

Tu se ponajviše radi o revitalizaciji hrvatskih luka i jačanju povezanosti Rijeke sa Zagrebom i Budimpeštom. Hrvatska može ponuditi dodatni pravac za kineske robe tako da bi preko Rijeke ili Zadra u značajnijem omjeru nego danas stizale na tržišta Europske unije i jugoistočne Europe.

U Luci Zadar već postoji privatno kinesko ulaganje, kao što je već bio slučaj s tvrtkom Rimac automobili te u Krapinskim Toplicama, a nedavno je i Končar potpisao joint-venture s kineskom stranom.

"Sve su to pokazatelji da je zadnje dvije godine, otkad postoji naš intenzivniji rad u formatu 16+1, Hrvatska vidljivija Kinezima koji sve više dolaze sa svojim kapitalom i investicijskim inicijativama", smatra Bušić.

Turizam, malo i srednje poduzetništvo

Ideja o platformi za suradnju Kine i zemalja srednje i istočne Europe rođena je nakon njihova prvog ekonomsko-trgovinskog foruma 2011. u Budimpešti. Summit u Hrvatskoj bit će osmi po redu, a dosad su se održali u Bukureštu, Rigi, Beogradu, Kini, Budimpešti, Sofiji i u Kini.

Sastanak na vrhu trebao bi se trebao održati u prvoj polovici godine, saznaje se, a s obzirom na golem broj sudionika i velike logističke potrebe za očekivati je da bi se mogao održati u hrvatskom glavnom gradu.

Činjenica da će se summit održati u Hrvatskoj - a aktivnosti kineskog premijera u tamošnjim se medijima detaljno pokrivaju - donijet će Hrvatskoj veću vidljivost, što je važno za turizam, kaže Bušić.

Prošle je godine zabilježen porast dolazaka kineskih turista za više od pedeset posto u odnosu na godinu prije, a ove godine Hrvatska ponovno očekuje povećanje i posjet više od 200.000 turista.

Dubrovnik će od 18. do 20. rujna biti domaćin konferencije ministara turizma 16+1.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) otvorila je ured u Šangaju a isto namjeru ima učiniti i Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

U cilju jačanja turističke suradnje dviju država veliki naglasak stavljamo na uvođenje izravnih zrakoplovnih linija. Hrvatska se nada i to uskoro realizirati, istaknula je Bušić.

Uz to, Bušić naglašava da je Hrvatska i nositelj Koordinacijskog mehanizma 16 država za malo i srednje poduzetništvo.

Inicijativu 16+1 uz Kinu i Hrvatsku čine Bugarska, Albanija, BiH, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija.

Bušić ističe da su uz pomoć platforme 16+1 neke države napravile značajne projekte. Osim toga, veliki dio njih povećao je trgovinsku razmjenu s Kinom a pritom i smanjio trgovinski deficit s tom zemljom.

Kina, svjetska sila s preko 1,3 milijarde stanovnika, posljednjih je godina počela iskazivati snažan interes za jačanje ulaganja u srednju i istočnu Europu.

Ovu inicijativu Kina smatra integralnim dijelom svog megaprojekta Jedan pojas, jedan put, neke vrste osuvremenjivanja Puta svile i jednog od najambicioznijih projekata u svijetu uopće.