Golob je boravio u prvom službenom posjetu BiH otkako je preuzeo dužnost slovenskog premijera i sastao se s najvišim bosanskohercegovačkim dužnosnicima. Nakon razgovora s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto novinarima je kazao kako je glavni cilj njegova dolaska bio provjeriti kako potaknuti europsku perspektivu BiH. Pritom je istaknuo kako je u Sloveniji došlo do bitne promjene njene vanjske politike jer je donesena odluka da se odlučnije primjenjuje načelo solidarnosti i suradnje.

"Nas vodi želja za napretkom cijele regije jer od toga profitira i Slovenija", kazao je Golob. Dodao je kako se i u Bruxellesu promijenio odnos prema BiH odnosno zapadnom Balkanu, prije svega zbog ruske agresije na Ukrajinu, nakon što je gotovo dva desetljeća proces proširenja bio u zastoju "zbog tehničko-administrativnih pitanja".

Oni koji su bili skeptični prema proširenju sada su spremni poduprijeti taj politički proces, a Slovenija svakako želi potaknuti BiH da ponuđenu priliku iskoristi i pojača reformske napore, kazao je Golob. Iznio je prijedlog o konceptu "faznog proširenja" po kojemu bi zemlje-kandidati odmah imale korist od svake reforme koju provedu. Sugerirao je kako bi u slučaju BiH bilo najbolje početi od problema koje je najlakše riješiti i tako dokazati spremnost za provedbu 14 prioriteta što ih je Europska komisija definirala još 2019.

Golob je kazao kako Slovenija želi biti "najveća saveznica" BiH na europskom putu pa će toj zemlji ponuditi svu tehničku pomoć, od administrativne i stručne do financijske. Najavio je kako će u ovoj fazi iz svog proračuna Slovenija za to osigurati milijun eura. Uvjeren je kako se na tom tragu mogu ojačati i gospodarski odnosi, a konkretno je spomenuo planove Slovenije da puno više ulaže u izgradnju obnovljivih izbora električne energije u BiH, uz ocjenu kako za to postoje ogromni potencijali koji sada nisu iskorišteni.

Krišto je kazala kako je BiH zahvalna na prijateljstvu kojega pokazuje Slovenija dodajući kako je posebno značajna potpora Ljubljane procesu euroatlantskih integracija. Ustvrdila je kako je Vijeće ministara napravilo početne korake u provedbi očekivanih reformi koje bi trebale dovesti do punopravnog članstva u EU. Kao primjer navela je pripremu zakona o reformi javne uprave, ali je podsjetila kako ustroj BiH podrazumijeva komplicirane procedure koje se opet moraju poštovati koliko god to vremena tražilo.

"Kandidatski je status poslao poruku da je mjesto BiH u europskoj obitelji", kazala je Krišto i dodala je kako je za BiH važno nastaviti i unutarnji politički dijalog te osigurati izbornu reformu, čime bi se riješila pitanja koja opterećuju cijelu zemlju i ujedno olakšao nastavak reformi.