Odluka Županijskog suda u Zagrebu u slučaju švicarac, kojom se odbija zahtjev tužitelja da mu banka vrati preplaćenih oko 111.000 kuna, nije primjer neujednačene sudske prakse i ne predstavlja nikakav obrat u korist banaka, a kamoli 'veliki obrat', kako su to interpretirali pojedini mediji, tvrdi saborski zastupnik Snage i član Udruge Franak Goran Aleksić, poručujući da se na taj način senzacionalizmom ljude odvraća od tužbi protiv banaka. Istodobno, odvjetnik Branko Šerić ocjenjuje da to ipak jest primjer neujednačene sudske prakse
'Postojat će trenutak kada će se to ujednačiti, a tko će biti u pravu dok se ne iscrpe svi pravni putovi - to ćemo vidjeti', kaže Branko Šerić, dodajući da u hrvatskom pravosuđu ne postoji sustav presedana, pa je potrebno pričekati kako će se sve završiti na Vrhovnom, odnosno Ustavnom sudu. Inače, Šerić je još 2013., kada je sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Radovan Dobronić u sporu udruge Potrošač i osam velikih banaka presudio da su banke povrijedile kolektivni interes i prava potrošača, poručio da je riječ o povijesnoj i psihološki važnoj odluci jer se po prvi put netko usudio narušiti diktat banaka.
Goran Aleksić ističe pak da posljednja odluka Županijskog suda u slučaju švicarac nije primjer neujednačene sudske prakse.
'Ovo je primjer sudske prakse prije nego što je objavljena nova presuda Visokog trgovačkog suda o ništetnosti valutne klauzule u švicarskim francima (CHF). O novoj sudskoj praksi možemo govoriti tek kad ona krene, nakon što je objavljena ta odluka', kaže Aleksić, najistaknutiji član Udruge Franak. Aleksiću je, dakako, zanimljivo to što je Županijski sud požurio s odlukom, ne čekajući presudu Visokog trgovačkog suda.
vezane vijesti
Pravomoćna presuda Visokog trgovačkog suda objavljena je, naime, 11. srpnja, dok je sudac Županijskog suda Ivica Veselić svoju presudu donio 3. srpnja, objašnjava saborski zastupnik. Podsjetimo, Visoki trgovački sud u kolektivnom sudskom procesu protiv osam banaka potvrdio je da su sve tužene banke ugovarale nepoštene i zbog toga ništetne, odnosno nevažeće ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u švicarcima i promjeni kamatne stope odlukom banke.
U slučaju o kojem piše Jutarnji list, tužitelj i ujedno odvjetnik Eugen Zadravec tužio je Zagrebačku banku zbog kredita u švicarcima u iznosu od 480.000 švicarskih franaka s promjenjivom kamatnom stopom. Na Općinskom sudu u Zagrebu je izgubio pa je uložio žalbu Županijskom sudu, koji je poništio nekoliko elemenata presude nižeg suda, preinačio je, ali i odbio tužitelja u zahtjevu da mu banka vrati preplaćenih oko 111.000 kuna.
Zadravec je u međuvremenu podnio zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu, a Aleksić je uvjeren da će odvjetnik na taj način dobiti ništetnost promjenjive kamatne stope i valutne klauzule, kao i preplaćene iznose na temelju razlike tečaja te razlike povećane i početne kamate.
Iako, dakle, ovdje nije riječ o neujednačenoj sudskoj praksi, takva je praksa zabilježena u dijelu predmeta koji se tiču konvertiranih kredita.
'Što se tiče sudske prakse vezano za prvu pravomoćnu presudu, sudska praksa nije neujednačena: svi sudovi presuđuju preplaćene kamate u svim kreditima u CHF-u, ali i u eurskim i u kunskim kreditima, jer se to odnosi i na njih. Ono što je dosad neujednačeno jest pitanje imaju li dužnici koji su konvertirali kredite pravo na obeštećenje. U tom dijelu postoji neujednačena sudska praksa te postoje presude koje su u korist tužitelja i u korist banaka. To je općenito pravno pitanje koje mora razriješiti Vrhovni sud', napominje Aleksić.
U tom smislu on je još u srpnju, prilikom presude Visokog trgovačkog suda, kritizirao izjavu ministra financija Zdravka Marića koji je, kaže Aleksić, rekao da oni koji su konvertirali kredite neće tužiti banke jer mu se čini da to negdje piše u zakonu.
'U zakonu to nigdje ne piše. 'Konvertirani' dužnici imaju pravo na tužbu, međutim postoji pravno pitanje hoće li oni uistinu dobiti obeštećenje zbog toga što će se banke svakako pozivati na konverziju i u svojim će podnescima govoriti kako smo konverzijom odustali od tužbi. Međutim to nije tako zakonski propisano, nego će se banke tako braniti i na kraju će to završiti na Vrhovnom sudu', ocijenio je tada Aleksić.
Za tportal danas dodatno objašnjava da upravo to što u zakonu ne piše da dužnici s konvertiranim kreditima nemaju pravo na tužbu daje za pravo očekivanju da će biti sve u redu. 'Već postoji sudska praksa Vrhovnog suda koja kaže da samo u slučaju kada u zakonu izričito piše da se nekakva konvalidacija radi zbog ništetnih ugovornih odredaba, kasnije više nema mogućnosti za podizanje tužbi. Ali ovaj zakon nije bio pisan zato da bi se konvalidirale ništetne ugovorne odredbe, nego zato da se pomogne ljudima da smanje svoja dugovanja, da se izjednače s eurokreditima', poručuje Aleksić, dodajući da je ta konverzija kredita ekonomska, a ne pravna.
Čelnici Udruge Franak preporučili su svojim članovima i svima drugima koji su oštećeni kreditima u švicarskim francima da pokrenu privatne tužbe protiv banaka, koje bi po njihovoj procjeni u tim postupcima mogle izgubiti od 10 do 15 milijardi kuna, no očekuju i da bi moglo doći do nagodbe. Riječ je o oko 120.000 kredita u francima, od čega je oko 53.000 konvertiranih.
S druge strane, Hrvatska udruga banaka smatra da se presuda Visokog trgovačkog suda u dijelu ništetnosti valutne klauzule u CHF-u ne odnosi i nema utjecaj na kredite koji su konvertirani temeljem izmjena zakona iz 2015. godine. 'Naime, konverzijom koja je temeljem navedenih zakonskih izmjena provedena isključivo na trošak banaka, već je izjednačena pozicija korisnika kredita u CHF-u s onima koji su kredite podizali uz valutnu klauzulu u eurima', naveli su iz HUB-a.
