Druga statusna konferencija u žalbenom postupku u predmetu generala Ante Gotovine i i Mladena Markača, koji su u prvostupanjskom postupku osuđeni 15. travnja 2011. godine na 24, odnosno 18 godina trajala je vrlo kratko. Sudac Meron upitao je generale za njihovo fizičko i psihičko stanje.

"U redu je", kratko je odgovorio general Gotovina na pitanje kako se osjeća, dok je Markač rekao da njegovo "zdravstveno stanje nije dobro, ali da zdravstvene službe u pritvorskoj jedinici poduzimaju adekvatne mjere".

Sudac Meron je nakon toga podsjetio da je obrana generala Gotovine 4. studenoga prošle godine zatražila uvođenje novih dokaza, te da su podnesena još dva zahtjeva za dodjelu statusa prijatelja suda, o čemu će vijeće odlučiti "u dogledno vrijeme".

Gotovinina obrana je zatražila da se u žalbenom dijelu postupka uvede 25 novih dokaza, među kojima su i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta obrane koje su se održavale u Beogradu u vrijeme "Oluje", američka diplomatska bilješka objavljena putem WikiLeaksa te ekspertna izvješća američkih časnika. Ti se dokazi tiču okolnosti odlaska srpskih civila prije "Oluje", u tijeku nje i nakon nje, karaktera topničkih napada HV-a tijekom "Oluje" i Gotovininih ovlasti u vezi s javnim nastupima.

Markačev odvjetnik Goran Mikuličić je najavu da će se rasprava održati u proljeće nazvao "dobrom viješću".

"To je za nas dobra vijest, očekivali smo žalbenu raspravu kasnije, jer se svojedobno govorilo da bi do toga moglo doći tek u jesen ove godine. Izgleda da je Haaški sud odlučio ubrzati postupak, što mi pozdravljamo", rekao je Mikuličić.

On je dodao da ovo ubrzanje znači da bi konačna presuda u ovom predmetu mogla biti donesena do kraja ove godine ili u prvoj polovici sljedeće, što je pomak od godinu budući da se ranije spominjala i 2014. kao godina za donošenje presude u žalbenom postupku.

I Mikuličić i Gotovinini odvjetnici Luka Mišetić i Greh Kehoe ocijenili su zahtjev skupine 12 zapadnih pravnih i vojnih stručnjaka, koji su zatražili da se preispita i odbaci zaključke prvostupanjske presude o nezakonitim topničkim napadima tijekom operacije Oluja, "korektnim i stručnim podneskom".

Osim zahtjeva za dodjelu statusa prijatelj suda skupine 12 stručnjaka, isti zahtjev je podnijela i Republika Hrvatska.

Hrvatska je vlada koncem prošle godine, u skladu s najavama bivše premijerke Jadranke Kosor da će se vlada angažirati u tom postupku, zatražila od Haaškoga suda da joj da status prijatelja smatrajući da može pomoći Žalbenome vijeću na tri područja – pitanju udruženog zločinačkog pothvata, prekomjernog granatiranja i nekih pravnih pitanja. Sadržaj toga podneska nije poznat jer nosi oznaku tajne.