'Predloženi zahtjev za dodjelom statusa prijatelja suda nudi vijeću neovisnu i objektivnu procjenu vodećih stručnjaka na tom području', ističe obrana u verziji za javnost očitovanja podnesenog 27. siječnja, poručujući da 'oni nude analizu presude kroz prizmu 290 godina vojnog iskustva'.

Skupina 12 pravnih i vojnih stručnjaka zatražila je u podnesku Haškome sudu 13. siječnja status prijatelja suda u predmetu Gotovina-Markač da bi iznijela svoja stajališta o zaključcima prvostupanjske presude koja se tiču nezakonitosti topničkih napada tijekom operacije Oluje.

Haško tužiteljstvo pozvalo je prošlog tjedna suce da odbace zahtjev smatrajući da je njihov podnesak u najvećem dijelu irelevantan ili se bavi činjeničnim pitanjima te ne može biti od pomoći žalbenome vijeću u razmatranju podnesenih žalbi na prvostupanjsku presudu.

Obrana generala Gotovine u svom očitovanju navodi da bi zahtjev trebalo prihvatiti jer se radi o 12 stručnjaka sa znanjima na području praktične primjene ratnog prava u vojnim operacijama, čija bi stajališta mogla pomoći žalbenim sucima u razumijevanju pitanja koja se nalaze na razmeđu ratnog prava i tehničkih aspekata vođenja vojnih operacija, a posebno pitanja je li nepravomoćnom presudom na pogrešan način razmatrana legalnost zapovijedi za napad generala Gotovine te može li se napad na zapovjednika neprijateljskih snaga smatrati nesrazmjernim.

Stručnjaci također mogu pomoći vijeću da utvrdi da je prvostupanjskom presudom pogrešno utvrđen kriterij zakonitosti topničkog pogotka uz odstupanje do 200 metara, navode Gotovinini branitelji.

Obrana pritom dodaje da je malo sumnji oko toga jesu li njihova stajališta od pomoći žalbenome vijeću i relevantna za pitanja koja su predmet žalbe.

Činjenica da je jedan od podnositelja zahtjeva bio stručni svjedok obrane, a što je tužiteljstvo navelo kao jedan od svojih prigovora, nije značajna, poručuje obrana jer tužiteljstvo nikad tijekom ili nakon svjedočenja toga stručnjaka nije uložilo prigovor na njegovu eventualnu neobjektivnost.

Obrana kao argument dodaje i da je jedan od podnositelja zahtjeva bio članom tima bivše glavne haške tužiteljice.

'Ugled tih 12 pojedinaca ne bi trebalo okaljati kao pristrane ili one kojima manjka objektivnosti jer nema dokaza koji podupiru takve optužbe', poručuje obrana.

'Sud bi nanio nepravdu tim pojedincima kad bi bez osnove doveo u pitanje njihovu objektivnost', navodi obrana.

Na kraju obrana dodaje da se zahtjev za dodjelom statusa prijatelja suda ispravno oslanja na zaključak nepravomoćne presude da je barem 95 posto svih granata HV-a ispaljeno na Knin imalo za cilj vojne objekte, što tužiteljstvo ne niječe.

Ništa u presudi ne sugerira da je bilo koja od tih 95 posto granata pogodila bilo što osim vojnih ciljeva ili njihovu neposrednu blizinu, navodi obrana i dodaje da podnesak vojnih i pravnih stručnjaka u kojem se navodi da je 96 posto topničkih projektila zakonito pogodilo vojne ciljeve naprosto ponavlja ono što je sud utvrdio presudom.

'Žalbeno vijeće treba odobriti zahtjev jer su podnositelji zahtjeva zadovoljili standarde za prihvaćanje toga zahtjeva', navodi obrana i dodaje da pitanje težine stajališta potencijalnih prijatelja suda ne može biti faktor u ovoj fazi u kojoj se određuje prihvatljivost zahtjeva.

Obrana u podnesku ujedno poziva suce da dozvoli objema stranama u postupku da iznesu svoja stajališta o težini koju bi žalbeno vijeće trebalo pridati stajalištu potencijalnih prijatelja suda nakon što njihov zahtjev bude prihvaćen.