Ocrtano konkretnim brojkama, pri konačnoj odluci o tome kome će dati svoj glas, 30,8 posto građana vodit će računa o izvorima financiranja predizborne kampanje, dok će za njih 53,9 posto to biti irelevantno, pokazalo je istraživanje, koje je Promocija Plus provela na uzorku od 1.300 ispitanika od 2. do 4. listopada 2011. godine.

Rezultati su pokazali i da tek nešto više od petine građana, njih 21,2 posto, smatra da će stranke svoje predizborne kampanje za predstojeće parlamentarne izbore financirati u skladu sa zakonom, dok ih čak 69,7 posto smatra da to neće biti slučaj.

Koliko god se poražavajućim činile ove brojke, u odnose na one od prije četiri godine kada je također provedeno ovakvo istraživanje, ipak pokazuju tračak nade, naime, u odnosu na parlamentarne izbore 2007. godine broj optimističnih građana pao je za pet promila, dok je broj optimista narastao za 5,1 posto.

Nadalje, kako je kazao predsjednik TIH-a Nikola Kristić, 'pokazuje se i trend sazrijevanja biračkog tijela u Hrvatskoj kojemu je dosta praznih priča' s obzirom na to da se, u odnosu na istraživanje iz 2009. godine, učetverostručio broj građana kojima su ključni dobar program i rješenja za problem, dok je broj onih kojima je najvažnija vizija razvoja zemlje porastao više od tri puta, 2009. iznosio je 2,3 posto.

Sada je situacija sljedeća: kao glavni motiv za glasanje 16 posto navodi dobar program i rješenja za probleme; iskustvo u gospodarstvu ključnim je pri svom odabiru ocijenilo 9,5 posto ispitanika, a njih 9,1 posto kao najvažniju ocijenilo je viziju razvoja zemlje.

Kao razlog glasanja za neku od izbornih lista, čak 23,5 posto građana navelo je iskrenost, odnosno, poštenje kandidata, dok je u istraživanju iz 2009. taj postotak bio 26,9 posto. Od pojava vezanih za financiranje stranaka i kampanja većini, odnosno, njih 58,5 postograđana najviše smeta korištenje sredstava poreznih obveznika u stranačke svrhe, nešto više od četvrtine ili 25,5 posto najgorima smatra kupovinu povlaštenog položaja u poslovanju s državom, a 9,6 posto kupovinu funkcija u tijelima izvršne vlasti.

Kristić je, istaknuvši da je upravo ta politička trgovina ono što posebno smeta građanima, kazao da 'nije veliki optimist da toga neće biti i na ovim izborima, ali tu će valjda, vidimo da su neki procesi u tijeku, i određene nadležne institucije donijeti određene rezultate oko tih političkih trgovina i pokazati je li novac poreznih obveznika zaista išao kroz crne torbe za političku kupovinu položaja u izvršnoj vlasti'.

'Niski postotak vjere u poštivanja sustava koji regulira financiranje izborne promidžbe pokazuje da bi stranke trebale uložiti dodatni napor u povećavanje transparentnosti svoga financiranja. Dosljedno pridržavanje zakona svakako će značajno povećati povjerenje građana u izborni proces i samim tim u stranke i politički sustav u cjelini.

U konačnici, to će smanjiti i postotak građana koji smatraju da najveći utjecaj na donošenje odluka u Hrvatskoj ima vlastiti interes političara što smatra čak 56,9 posto ispitanika, dok samo njih 9,3 posto misli da je na prvom mjestu interes građana', kazao je Don Markušić iz TIH-a.

Njegov kolega Zorislav Antun Petrović istaknuo je da 'suprotno dosadašnjem iskustvu, stranke sada imaju sjajnu priliku pokazati da smo civilizirana država u kojoj se sredstva ne pojavljuju niotkud i nestaju'.

'Reklame i spotovi se jako dobro vide, kao i lažno prikazivanje na koje su dosad upozoravale udruge civilnog društva, a koje šteti i kandidatima te strankama', upozorio je Petrović i najavio da će udruge opet pratiti i već prate oglašavanje ne samo u službenoj kampanji, nego i koliko je tko te na što potrošio i prije njezinoga početka.