Priora

Govorili su mu da je lud, ali zov sela bio je jači: Obišli smo kliniku legendarnog kirurga usred slavonske ravnice

13.04.2024 u 08:17

Bionic
Reading

Usred slavonske ravnice, u Čepinu kod Osijeka, niknula je specijalna bolnica čiji su idejni začetnici prof. dr. sc. Milomir Ninković, ugledni liječnik svjetskog glasa u području plastične i rekonstruktivne kirurgije, i Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe. Ideja o međunarodnom medicinskom centru Priora zakotrljala se prije više od pet godina, a vrata specijalne bolnice otvorena su početkom 2024. Ravnatelj, urolog Tomislav Kalem, i prof. dr. sc. Ninković u razgovoru za tportal otkrivaju tko sve dolazi u Čepin i kakvi su im planovi

Ugledni liječnik svjetskog glasa u području plastične i rekonstruktivne kirurgije, prof. dr. sc. Milomir Ninković nije ni slutio da će ga posao nakon života u Njemačkoj, u kojoj je protekla dva desetljeća bio voditelj Odjela plastične i rekonstruktivne kirurgije u bolnici Bogenhausen u Münchenu, dovesti u Čepin, mjesto nedaleko od Osijeka. Usred slavonske ravnice tako je ideja, o kojoj je tijekom partija tenisa znao razgovarati s Markom Pipunićem, vlasnikom Žito grupe, početkom ove godine pretočena u stvarnost.

'Nisam ni sanjao da će se to realizirati', priznaje nam na početku razgovora u zgradi prostrane klinike koja niti jednim detaljem ne podsjeća na bolnicu. Velike i široke hodnike prate ostakljeni zidovi s pogledom na slavonska polja s jedne i aleju japanskih trešanja u punom cvatu s druge strane.

U objektu vrijednom 25 milijuna eura, koji se prostire na 6500 kvadrata, sve je tehnički osmišljeno do najmanjeg detalja. Ima dvije velike i malu operacijsku salu, sobu za postoperativnu skrb te stacionar i šest apartmana, a svaki ima svoj WC i tuš prilagođen za pacijente. U svakom od njih na jednom zidu nalaze se tapete s pomno biranim uzorkom. Zaslužan je za to ravnatelj Tomislav Kalem, urolog koji je prodao svoju privatnu kliniku i praksu u Njemačkoj te se preselio u Osijek.

'Ovo je jedina klinika u Europi u kojoj su plastična kirurgija i urologija, relativno dijametralno drugačije medicinske struke, organizirane zajedno. U plastičnoj kirurgiji sigurno smo najelitniji, jer uz prof. dr. sc. Ninkovića o tome nema razgovora, dok je urologija struka drugačijeg, lokalnog tipa. No ljestvicu podižemo i na tom polju jer će nam doći prof. dr. Arnulf Stenzl, predsjednik Svjetskog udruženja urologa', objašnjava u razgovoru dr. Kalem to kako su povezali dvije medicinske struke u jedinstven projekt.

Ninkoviću i Stenzlu putevi su se isprepleli još prije tri desetljeća, dok su zajedno radili u austrijskom Innsbrucku. Ninkovića je tadašnji šef poslao kao plastičara na urologiju, a Stenzl se upravo vratio iz SAD-a, u kojem je radio na paraliziranom mokraćnom mjehuru, ali bez rezultata.

'Rekao sam mu da imam ideju kako riješiti taj problem, nacrtao sam je i objasnio. Stenzl se tada oduševio. Podnijeli smo zahtjev znanstvenom kolegiju u Innsbrucku za eksperiment koji smo htjeli raditi na psima koji imaju prostatu, ali su nas odbili zbog zaštite životinja. Na kraju smo uspjeli operirati pse u veterinarskom institutu u Mađarskoj, u koji smo odlazili najmanje godinu i pol. Morali smo promatrati oporavak i preživljavanje pasa barem devet mjeseci nakon zahvata da vidimo kako će funkcionirati.

Prof.dr.sc.Milomir Ninković, idejni začetnik Priore
  • Prof.dr.sc.Milomir Ninković, idejni začetnik Priore
  • Prof.dr.sc.Milomir Ninković, idejni začetnik Priore i urolog Tomislav Kalem, ravnatelj Priore
  • Prof.dr.sc.Milomir Ninković, idejni začetnik Priore
  • Prof.dr.sc.Milomir Ninković, idejni začetnik Priore i urolog Tomislav Kalem, ravnatelj Priore
  • Prof.dr.sc.Milomir Ninković, idejni začetnik Priore
    +24
Milomir Ninković, Priora Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos

Zamijenili smo im mišić paraliziranog mokraćnog mjehura mišićem s leđa, koji smo im transplantirali. Kada je eksperiment to potvrdio, zatražili smo novu dozvolu da to napravimo i na pacijentima. Odobrili su nam trojicu i sva tri slučaja bila su fantastična. Rezultati su objavljeni u najvećem svjetskom medicinskom časopisu The Lancet', vratio se prof. dr. sc. Ninković na početke suradnje s urologom koji će u Čepinu raditi na Da Vinciju, robotu vrijednom 3,5 milijuna eura, koji stiže i montira se ovih dana. Jedinstven je to aparat, prvi takav u Hrvatskoj, jer da biste ga uopće mogli kupiti, morate imati ljude s prethodnim iskustvom rada na njemu.

No u specijalnoj bolnici u Čepinu neće samo zbrinjavati pacijente, nego će i educirati kadrove. Cilj im je, kako je još prilikom predstavljanja Priore u listopadu prošle godine istaknuo dr. Ninković, imati ustanovu vrhunske medicine u srcu Slavonije. Planiraju, dodao je, svaka tri do četiri mjeseca organizirati simpozije s određenom temom da bi educirali svoje kadrove od nule do vrlo kompliciranih zahvata.

'Tako će ljudi moći puno toga naučiti i susresti se s najvećim stručnjacima u svijetu. Ono što je meni najviše pomoglo, kada sam se počeo educirati u Sarajevu, to je da je moj bivši šef dovodio upravo svjetske stručnjake, one iz čijih smo knjiga učili. To je ideja i ovog koncepta, s jedne strane medicinsko zbrinjavanje na vrhunskom nivou, a s druge edukacija s vrhunskim kadrovima koje možemo dovesti iz svijeta. Kako imam jako puno poznanika i prijatelja, koje sam stekao u ovih 20 godina, koliko sam bio šef u Münchenu, u mogućnosti sam dovoditi svjetsku elitu ovdje', dodao je liječnik svjetskog glasa, a koji u ranijem razgovoru rekao da ima puno toga važnog što je ostvario u karijeri, ali osobito je ponosan na to što je jedan zahvat dobio ime po njemu.

Već ovoga listopada u Čepinu planiraju organizirati kongres plastične kirurgije, na koji će doći i šef svjetski poznate klinike Mayo i bit će jedan od predavača. Paralelno se planira otvorenje akademije pod nazivom International Surgery Academy prof. Ninkovic.

'Divan je osjećaj kada možete prenijeti znanje. Prošli vikend sam tako održao predavanje na kojem je bilo 400 studenata, onih koji ne znaju puno o plastičnoj kirurgiji. U predavaonici se tijekom 45 minuta predavanja mogla čuti i mušica. Na kraju su mi studenti priredili takve ovacije da je to bilo divno vidjeti. To je zadovoljstvo, ljubav prema disciplini koju možete prenijeti na buduće generacije. To je osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva', opisuje Ninković kako se osjeća kada podučava studente.

PROF. DR. SC. MILOMIR NINKOVIĆ

Liječnik koji je operirao Račana i Josipovića, a bogataši su po njega slali privatne avione

Milomir Ninković jedan je od najboljih svjetskih kirurga, bivši šef Klinike za plastičnu i estetsku kirurgiju i kirurgiju šake bolnice Bogenhausen u Münchenu te predsjednik Europske asocijacije plastičnih kirurga (EURAPS). Najduža operacija koju je izvodio trajala je, kako je jednom prilikom rekao, 18 sati i 20 minuta, a radilo se o transplantaciji obje šake pacijenta. Izveo ju je u Innsbrucku prije više od dva desetljeća. Među njegovim pacijentima bili su i vrlo bogati ljudi te su po njega znali slati i privatne avione, a operirao je i Ivicu Račana, poslije i Ivu Josipovića.

'Tada sam prvi put shvatio da je poznatim ljudima jako teško živjeti. Kada sam operirao Ivicu Račana, 20 reportera sjedilo mi je ispred kancelarije i nisam mogao izići, a da me nešto ne pitaju. Račan je došao kod mene na pregled prilično kasno, pa sam mu rekao da što prije mora na operaciju. Nisam ni razmišljao o tome da će to medijski biti popraćeno. Danima su mediji bili u hodnicima i tražili informacije, izjave i slično. To je bila neugodna situacija i iskustvo. Kasnije se naviknete. Poslije sam operirao i Ivu Josipovića, nekadašnjeg predsjednika Hrvatske. Ali cijela moja filozofija je da su svi pacijenti jednaki, bez obzira na to tko su i kako se zovu', ispričao je za Klix.ba Ninković.

S jednakim entuzijazmom prilazi i pacijentima. Svakome prije anestezije kaže da mu mora pripremiti dobar vic ili neku lijepu priču. U operacijskoj sali voli slušati glazbu.

'Sve ovisi o vrsti operacije. Danas sam slušao Vivaldijeva 'Četiri godišnja doba' jer je operacija zahtijevala vrhunsku koncentraciju. No ako radim liposukciju, mogu se opustiti uz rock. Važno je da operater stvori dobru radnu klimu i da radimo kao tim', kaže nam.

Prvi pacijent operiran u Čepinu stigao je iz Saudijske Arabije. Zahvat je obavljen sredinom veljače, a trajao je šest sati. Ninkoviću su svi govorili da je lud jer je u to išao s potpuno novim personalom u novoj bolnici, no svima je odgovorio da je ta prva operacija prošla kao da rade kao tim već 20 godina.

'Ništa nije nedostajalo. Unaprijed smo dogovorili što nam sve treba, od instrumenata do konaca. Motivacija osoblja je odlična. Svi su iz Osijeka. Nakon prve operacije Marko Pipunić mi je rekao krasnu rečenicu: 'Radiš u vrhunskoj ustanovi, s vrhunskim doktorima, a živiš u svom selu - zar to nije san svakoga?'' istaknuo je Ninković.

U Čepinu se radi punim kapacitetom. Pacijenti, žene, muškarci, djeca, dolaze im iz cijele Europe, ali i Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Gruzije... Iako su tek počeli raditi, već nema nijednog slobodnog termina u iduća dva tjedna.

'Tu smo za rješavanje puno kompleksnih problema, ali i za jednostavnije stvari. Dva vodeća odjela su nam plastična kirurgija i urologija, naravno uz anesteziju. Planiramo uvesti i konzilijarni dio te krećemo s kardiologijom i pulmologijom. Dodat ćemo i ortopedske discipline, pregovaramo s ginekolozima, a dobili smo dozvolu i za endokrinologiju i proktologiju. Koncept je vrlo jednostavan - imamo ključne odjele, ali u budućnosti ne isključujemo i neke druge. Vidjet ćemo prvo kako će se sve ovo razvijati', rekao je Kalem, a on je zaslužan i za fotografije u operacijskim dvoranama, što je mali, ali inovativni iskorak.

'Kada uđete u taj prostor u kojem provodite po 10, 12 sati, u njemu vam treba biti lijepo. Bio sam u salama s bijelim zidovima, a često nije bilo ni prozora, pa se osjećate kao u katakombama. Fotografije sam vidio u jednoj bolnici u Italiji, pa sam tu ideju odlučio ovdje prenijeti. Opušta kako nas, tako i pacijente. Na fotografijama su prepoznatljivi slavonski motivi koji imaju dubinu', rekao je Kalem, a odabir između više od 1600 fotografija napravio je prof. dr.sc. Ninković.

'Tri večeri zaredom sjedio sam i selektirao fotografije, prvo sve sveo na 30, pa 15. Postavljao sam si pitanje što nam je bitno kada operiramo. A to je mir koji imate na slikama i koji prelazi na vas. To je genijalna ideja', istaknuo je dr. Ninković.