Grabar-Kitarović i Vučić razgledali su u Dalju stalni postav izložbe u kulturno-znanstvenom centru "Milutin Milanković" o životu i djelu ovoga astronoma, matematičara i klimatologa, a nakon toga u vrtu njegove rodne kuće njemu u čast otkrili spomen bistu autora akademika Nikole Jankovića,

Tijekom obilaska, predsjednica Grabar Kitarović i premijer Vučić u dva su navrata pozdravili okupljene mještane Dalja, koji su ih dočekali pljeskom i zaželjeli im dobrodošlicu.

Hrvatska predsjednica i srbijanski premijer potom su razgovarali s predstavnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, a posjet Dalju završii su bez davanja izjava za javnost, ali su čelnici Srba u Hrvatskoj izrazili zadovoljstvo zbog njihovog susreta i razgovora.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac izjavio je novinarima kako je razgovor dvoje čelnika bio 'vrlo otvoren', a predstavnici Srba s ovoga područja i cjiele Hrvatske predsjednici Grabar-Kitarović i premijeru Vučiću iznijeli su glavna pitanja koja ovoga trenutka opterećuju položaj Srba u Hrvatskoj. Njihovi su odgovori bili takvi da Pupovac vjeruje 'da će se ta pitanja, nakon ponovo otpočetog dijaloga Zagreba i Beograda, početi rješavati i prestati biti problemi, kako hrvatske, tako i srpske zajednice u Hrvatskoj'.

Na upit novinara koji su to problemi, Pupovac je odgovorio kako je prije svega riječ o atmosferi, 'koja je još uvijek opterećena netolerancijom i govorom mržnje te povijesnom revizionizmu i pokušaju osporavanja prava Srba u Hrvatskoj na sjećanje na povijesna stradanja, poput Jasenovca i Jadovna'.

Riječ je o tome da se srpske institucije u Hrvatskoj, poput SNV-a i zajedničkog vijeća općina (ZVO), ne priznaju, da im se financijskim uskratama želi ograničiti autonomija djelovanja te da se povratničke sredine zapostavljaju u razvoju. Iznimno je važno da suđenja za ratne zločine budu korektna prema svima, a u posljednje vrijeme ponovno se primjećuje jedan pristran odnos u tim suđenjima, ustvrdio je Pupovac.

Ocijenio je kako se s registracijom srpskih škola u istočnoj Slavoniji čeka 17 godina, a da službena upotreba ćiriličnog pisma ovisi o dobroj političkoj volji lokalnih čelnika, a ne o tome je li to po zakonu.

'Pozdravili smo činjenicu da će predstavnici Hrvata u Vojvodini imati prilike razgovarati o svojem položaju i problemima. Želimo međusobno prijateljstvo i graditi najveću moguću bliskost između dva naroda, ali i države koje će posvećivati pozornost svojim manjinama', poručio je Pupovac.

Na novinarski upit zašto vjeruje da će današnji susret dvoje državnih čelnika i Deklaracija koju planiraju potpisati pridonijeti rješavanju dosad neriješenih pitanja Pupovac je kazao kako 'od 2011. godine nema prave suradnje Hrvatske i Srbije, a da su predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Vučić s time odlučili prekinuti'.

Važno je da se odnosi, koji su zahladili i nerijetko su napeti, promijene, a onda će se stvoriti prostor da se počne raditi na otvorenim pitanjima, na čemu se nije radilo. Također je rekao da je predsjednica spomenula neke važne stvari koje je spremna pokrenuti u području suradnje oko procesuiranja ratnih zločina, regionalnog razvoja, prekogranične suradnje i registracije škola.

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislav Stanimirović izjavio je kako je dobro kako je došlo do ovoga susreta, da će, kao što su predstavnici Srba u Hrvatskoj izrazili svoje potrebe, isto napraviti i Hrvati u Vojvodini, a da je premijer Vučić izrazio spremnost udovoljiti njihovim potrebama u skladu sa zakonima.

Iznijeli smo naše probleme, koji su zakonski regulirani, ali se u praksi ne primjenjuju, rekao je Stanimirović ocijenivši kako sastanak nema političku pozadinu koja bi koristila jednoj ili drugoj strani. Nada se kako će predsjednica Grabar-Kitarović svojim stavovima utjecati na buduću vladu kako bi se uskladile potrebe i želje.

Nakon susreta u Hrvatskoj predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Vučić će u srbijanskom mjestu Tavankut, u Domu kulture 'Matija Gubec' obići galeriju prve kolonije naive u tehnici slame te razgovarati s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji. Potom se, u Subotici, nakon razgovora dvoje državnika, očekuje potpisivanje Deklaracije o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja. Očekuje se da će deklaracija obuhvatiti problematiku unaprjeđenja zaštite manjina, rješavanja pitanja nestalih osoba, uređenja graničnih sporova i problema sukcesije.