Posjet Iranu od 16. do 19. svibnja bit će najveći posjet predsjednice u smislu veličine delegacije jer će joj pratnju činiti oko 70 predstavnika iz 60 hrvatskih tvrtki i dva ministra, Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta, i Tomislav Panenić, ministar gospodarstva, koji će sudjelovati na iransko-hrvatskom gospodarskom forumu. U Iran putuju predstavnici tvrtki s područja energetike, građevine, farmaceutike, IT-a, brodogradnje, turizma, među kojima su INA, CRODUX, Dalekovod, PPD, Đuro Đaković Holding, Ivanićplast, Rotoplast, TŽV Gredelj, Partner banka, IGH, IMR Hamburg, Adria Winch itd.

U Uredu predsjednice naglašavaju da je izuzetan uspjeh to što je predsjednica uspjela dogovoriti posjet Iranu u trenutku kad svi veliki svjetski igrači, nakon što su toj zemlji ukinute sankcije, žele obnoviti pozicije koje su tamo imali.

Predsjednici će, kažu na Pantovčaku, biti ukazana već sada posebna čast jer će se s njom sastati svi najviši dužnosnici u državi, predsjednik Hasan Rohani, predsjednik parlamenta Ali Laridžani, pak čak i veliki ajatolah Ali Hamnei, a bit će potpisana i dva međudržavna sporazuma. Takav doček možemo zahvaliti i tradicionalno dobrim odnosima s Iranom, koji su još srdačniji zbog jedne od teorija o porijeklu Hrvata koja nas smješta baš u drevni Iran. Osim gospodarske komponente, teme razgovora bit će odnosi između EU-a i Irana, kao i trusna geopolitička situacija u srednjoj Aziji. Svakako će biti govora i o sigurnosnim izazovima s kojima se svijet danas suočava kao posljedicom kriza u Afganistanu, Iraku i Siriji. Na Pantovčaku ne smatraju da će Hrvatska imati problema sa saveznicima zbog ovoga posjeta jer kao mala zemlja imamo svoje specifične interese, ali smo i iznimno lojalni svojim saveznicima.

Nakon Irana predsjednica će 23. i 24. svibnja sudjelovati na Svjetskom humanitarnom samitu u Istanbulu, najvećem skupu koji UN organizira ove godine. Glavne teme sastanka bit će nedostatak vodstva i preuzimanja odgovornosti na globalnoj razini, kao i o položaju žena i djevojčica u svijetu. Kako se radi o iznimno velikom skupu, križaljka se još slaže, tako da detalji još uvijek nisu poznati.

Potom je od 28. do 29. u Sarajevu predviđen skup procesa Brdo-Brijuni koji promovira suradnju na prostoru jugoistočne Europe. Posebni gost skupa bit će talijanski predsjednik Sergio Mattarella. Teme sastanka u Sarajevu bit će, naravno, konsolidacija prostora jugoistočne Europe, ali i nužnost snažnije sigurnosne suradnje, posebno zbog problema povratka radikalnih islamista koji su se borili na ratištima u Siriji. Uz politički dio održat će se gospodarski samit.

Nakon povratka iz Sarajeva predsjednica Grabar Kitarović će imati samo dan odmora jer će 1. lipnja biti u Bugarskoj, u kojoj će od predsjednika Rosena Plevnelijeva preuzeti u ime Hrvatske predsjedanje Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP).

Iz Bugarske će žuriti u Zagreb jer nam od 2. do 3. lipnja u goste dolazi kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev. Riječ je također o iznimno bitnom posjetu čiji je fokus na gospodarskoj suradnji. Predsjednik Kazahstana, zemlje bogate naftom, plinom i drugim prirodnim bogatstvima, rijetko putuje u inozemstvo. Kada to radi, kažu u Uredu predsjednice, pomno bira kamo će ići, a vanjskopolitičku suradnju temelji na ciljanim strateškim partnerstvima. Jedna od takvih koja ima stratešku suradnju s Kazahstanom je i Hrvatska. Prilikom posjeta predsjednika Nazarbajeva bit će potpisana dva međudržavni ugovora, a također će se održati veliki gospodarski forum.

Kraj intenzivnog razdoblja obilježit će uzvratni posjet Litvi 8. i 9. lipnja te će se predsjednica susresti s Dalijom Grybauskaitė. Glavna tema razgovora bit će jačanje suradnje na uspravnici Jadran-Baltik, posebno u smislu energetskog povezivanja. Predsjednica bi trebala obići i tamošnji LNG terminal.