Aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (HDZ) prije pet godina ušetala se u predsjednički ured s najmanjom podrškom građana na biralištima otkada biramo hrvatskog/u predsjednika/icu. U drugom krugu nadjačala je tadašnjeg šefa države Ivu Josipovića (SDP) za jedva nešto više od 30 tisuća glasova.

Grabar Kitarović osvojila je tada 1.114.945 glasova (50,74%) dok je njen protukandidat Josipović pridobio naklonost 1.082.436 birača (49,26%) izišlih na izbore. Raritet tih izbora je u tome što se prvi put u kratkoj povijesti hrvatske demokracije dogodilo da aktualni predsjednik ne bude ponovno izabran, kao i da pobjednik prvog kruga ne osvoji mandat.

Josipović je tada u prvom krugu osvojio 687.678 (38,46%) glasova dok je Grabar Kitarović osvojila nešto manje, 665.379 (37,22%) glasova.

Na predsjedničkim izborima krajem 2009. i početkom 2010. godine Ivo Josipović je u drugom krugu uvjerljivo pobijedio nezavisnog kandidata Milana Bandića.

>>> [VIDEO] Poslušajte kako predsjednica pjeva 'sretan rođendan' Milanu Bandiću

Osvojio je 1.339.322 (59,45%) glasa naspram 883.115 (39,2%), koliko je osvojio Bandić. Josipović je tada u prvom krugu osvojio 640.594 (32,43%) glasa dok se Bandić provukao u drugi krug ispred Andrije Hebranga (HDZ) i Nadana Vidoševića (nezavisni) osvojivši 293.068 (14,84%) glasova. Bandićevih 293 tisuće najmanji je broj glasova s kojima se neki kandidat probio u drugi krug predsjedničkih izbora.

Kada idemo dalje u prošlost, dolazimo do Stjepana Mesića, hrvatskog predsjednika u dva mandata.

Mesić je na izborima 2000. godine, prijevremenima zbog smrti Franje Tuđmana, priredio jedno od najvećih iznenađenja u povijesti hrvatske politike jer se predsjedničke fotelje domogao iz pozicije totalnog autsajdera.

Tada je u drugom krugu pobijedio favoriziranog Dražena Budišu (HSLS) osvojivši 1.425.342 (55,34%) glasa.

Budiša je tada osvojio 1.120.641 (43,51%) glas. Poraženi Budiša 2000. godine osvojio je više glasova nego Grabar Kitarović kao pobjednica 2015.

U prvom krugu 2000. Mesić je također bio uvjerljiv. Osvojio je 1.095.231 (41,13%) glas ispred Budiše, a koji ih je osvojio 738.506 (27,73%). Bez drugog kruga tada je također ostao kandidat HDZ-a Mate Granić osvojivši gotovo 600 tisuća glasova.

Na izborima pet godina kasnije Mesić je glatko reizabran.

U prvom krugu nedostajalo mu je tek nešto više od jednog postotnog boda da posao završi već tada. Mesića je za predsjednika tada biralo 1.089.398 (48,92) birača. U drugi krug jedva je ušla kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor osvojivši 452.218 (20,31%) glasova. Treći je bio nezavisni Boris Mikšić i tvrdio je da se radilo o izbornoj prevari te da je pokraden, što je prije dvije godine ponovio i u opširnom intervjuu za naš portal.

>>> 'Gradim nove tvornice i ne pomišljam na mirovinu jer se moram puno truditi zbog mlade žene'

U drugom krugu Mesić je uvjerljivo potvrdio mandat osvojivši 1.454.451 (65,93%) glas naspram 751.692 (34,07%), koliko je osvojila Kosor. Mesićevih 1,4 milijuna glasova najviše je što je jedan hrvatski predsjednik uspio osvojiti na izborima koji su se odlučivali u drugom krugu.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman (HDZ) neprikosnoveno je pobjeđivao svoje protivnike već u prvom krugu.

Tuđman je na svojim prvim predsjedničkim izborima održanim usred rata 1992. godine osvojio nevjerojatnih 1.519.100 (56,73%) glasova. Riječ je o najvećem broju glasova koje je dobio jedan hrvatski predsjednik u povijesti.

Drugi je tada bio Dražen Budiša osvojivši respektabilnih 585.535 (21.87%) glasova.

Pet godina kasnije teško je bilo pronaći kandidate koji će se suprotstaviti Tuđmanu. Na megdan su se odvažili izići Vlado Gotovac (HSLS) i Zdravko Tomac (SDP). Tuđman je odnio pobjedu u prvom krugu osvojivši 1.337.990 (61.41%) glasova, daleko iza sebe ostavivši Tomca s 458.172 (21.03%) i Gotovca s 382.639 (17.56%) glasova.