Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović uspjela se, nakon deset mjeseci, vratiti na vrh ljestvice popularnosti hrvatskih političara u redovitom istraživanju CRO Demoskop. Pritom je s trona svrgnula premijera Andreja Plenkovića, na čiju je negativnu percepciju kod ispitanika djelomično utjecala i njegova reakcija na veliki požar u Splitu i okolici. Politički analitičar Pero Maldini za tportal ističe da predsjednica konstantno ima slabu potporu i da su kolovoške oscilacije rejtinga političara u odnosu na prošle mjesece relativno male te ne upućuju na veću promjenu percepcije među građanima
CRO Demoskop bilježi porast zabrinutosti građana po pitanju smjera kretanja zemlje: gotovo 70 posto ispitanika (69.2 posto) u istraživanju provedenom od 1. do 3. kolovoza smatralo je da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, dok je samo mjesec dana ranije to isto mislilo 63,8 ispitanika. Ipak, popularnost HDZ-a gotovo je neuzdrmana (34,2 posto podrške u odnosu na 34,3 posto iz srpnja), dok je SDP pao na 22,1 posto (sa 23,8). Rast zato bilježi čak šest stranaka u nizu: Most (7,8 posto), Živi zid (6,8), Stranka rada i solidarnosti BM 365 (2,6), HSS (2,5) i Neovisni za Hrvatsku (2,4).
Istovremeno, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je najpozitivnija domaća politička osoba za 17,8 posto hrvatskih građana (15 posto iz srpnja), dok je premijer Andrej Plenković drugi s izborom od 17,2 posto (u odnosu na 18,8 posto). Zbunjujuće je što je popularnost predsjednice narasla unatoč njezinoj ključnoj ulozi u cirkusu s opozvanom 'neopozivom ostavkom' ministra obrane Damira Krstičevića. On je, ujedno, po prvi put ušao u top 10 najpozitivnijih domaćih političara, kakvim ga doživljava 2,2 posto ispitanika.
vezane vijesti
Prof. dr. sc. Pero Maldini, politolog sa Sveučilišta u Dubrovniku, podsjeća da predsjednica Grabar Kitarović konstantno ima slabu potporu, a njezino prvo mjesto u ovom trenutku – budući da je riječ o simboličnom povećanju od tek 3 postotna boda – nije rezultat neke njezine posebno pozitivne aktivnosti, već više pada potpore drugima.
'Štoviše, njezin najnoviji komunikacijski gaf zasigurno joj je odnemogao znatno više nego pomogao, utoliko više što je 'pogodila' krivu osobu i na krvi način, premda je vrlo brzo reterirala pokušavajući umanjiti štetu, u čemu je djelomično i uspjela. Da nije bilo toga, vrlo moguće da bi njezin rejting bio za neki postotak i veći', smatra Maldini.
Tumači da je ministar Krstičević po prvi puta ušao na listu jednostavno zato što je, zbog ponuđene ostavke, postao istaknuta tema koja je iskočila u prvi plan, poglavito u oseci drugih političkih zbivanja, a u kontekstu požara, koji su, razumljivo, bili dominantna tema u prethodnome razdoblju.
Inače, opetovana situacija kada su isti političari istodobno na istim ili sličnim mjestima na listama najpozitivnijih i najnegativnijih Maldiniju govori više o neobjektivnosti i isključivosti ispitanika nego o samim političarima. Naime, tu je riječ o subjektivnoj procjeni kada ispitanici nekritički i gotovo navijački iskazuju apsolutnu podršku 'svojemu' političaru, a u potpunosti je uskraćuju onome iz suparničkog političkog i/ili ideološkog tabora, upozorava politolog, dodajući da u tom smislu podaci ne govore mnogo o konkretnim političarima, već samo o podršci na koju bi mogli eventualno računati da se trenutno održavaju izbori - premda i to, dakako, treba uzeti uvjetno.
'Stanoviti pad popularnosti premijera, sasvim sigurno, dijelom je uzrokovan njegovom nespretnom komunikacijom oko požara, ali bi i bez toga vjerojatno bilo slično, upravo stoga što se ništa bitno ne događa, pa građani, uvijek željni nekih pomaka, inercijom 'kažnjavaju' premijera slabijom potporom, a jednako tako procjenjuju i smjer kretanja zemlje lošije nego prije. Tu je riječ i o protoku vremena i stanovitom zasićenju građana, dodatno pojačanom trenutnim izostankom ozbiljnijih političkih aktivnosti, osobito političke vlasti. Međutim, ostane li ovaj trend ovakav i tijekom jesenskih mjeseci, kada se politički život intenzivira, tad bi to trebalo biti upozoravajuće, podjednako političkoj vlasti i oporbi', upozorava Maldini.
'Pad potpore premijeru bio bi znakovit kada bi je slijedio i pad potpore HDZ-u, što se za sada nije dogodilo. S druge strane, premda neznatno, ali konstantno pada potpora SDP-u kao najvećoj oporbenoj stranci, dok je Bernardić sve marginalniji. Uz to, sasvim skroman rast potpore dijelu malih stranaka (Most, Živi zid, Stranka rada i solidarnosti, Nezavisni za Hrvatsku, Glas itd.) upućuje na općenito slabu i neaktivnu oporbu i izostanak jasne alternative vladajućima', dijagnosticira Maldini, zaključujući da ostaje sačekati jesen i vidjeti hoće li tu biti nekih promjena, poglavito u svjetlu najava SDP-a i nekih drugih oporbenih stranaka u programskom i političkom smislu.
