Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nalazi se u posjetu Mađarskoj gdje, između ostaloga želi razjasniti situaciju nakon što je Budimpešta prošli tjedan uskratila Zagrebu potporu za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Nakon sastanka s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom predsjednica je izjavila da odluka Mađarske nije vezana uz slovensku odluku zbog arbitraže, već je riječ o zaštiti mađarskih poslovnih interesa jer OECD nije politička, nego ekonomska organizacija. Predsjednica tvrdi da Mađarska ne želi ucjenjivati Hrvatsku.
'Mađarska je nezadovoljna načinom na koji se do sada postupalo u slučaju INA-MOL i u posljednje vrijeme napravljeni su pomaci i dogovorili smo se da ćemo nastaviti razgovore kako bi se riješila otvorena pitanja. Što se tiče blokade, sva uvjerenja od strane premijera i predsjednika idu u tome da nije riječ o ucjenama, nego o zaštiti investicijske klime'', kazala je hrvatska predsjednica, javlja N1.
Predsjednica je kazala da će se razgovori nastaviti, a ona će detalje prenijeti hrvatskom predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Kazala je da joj je i iznimno stalo da se olakša komunikacija između Zagreba i Budimpešte u duhu međusobnog pomirenja.
Upitana za komentar o hrvatskoj vanjskoj politici, Grabar Kitarović je rekla da ne bi rekla da je problem u vanjskoj politici Hrvatske.
vezane vijesti
"Posljednjih nekoliko godina došlo je do zategnutih odnosa, ali nova Vlada radi na tome da se oni poprave, ali jednom kad narušite odnose teže ih je popraviti nego narušiti', kazala je predsjednica.
Tijekom jednodnevnog radnog posjeta Budimpešti koji je započela susretom s premijerom Viktorom Orbanom u mađarskom parlamentu, a sastat će se i s predsjednikom Janosom Aderom, Grabar-Kitarović je pokušala dobiti objašnjenje za mađarsku blokadu, nakon što se i Slovenija prije nje izjasnila da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo jer Zagreb ne želi provesti kompromitiranu arbitražnu odluku o hrvatsko-slovenskoj granici.
'U utorak sam u Mađarskoj i razgovarat ću s premijerom (Viktorom) Orbanom i predsjednikom (Janosom) Aderom. Nadam se da ću dobiti dodatna objašnjenja i da ćemo otpočeti razgovor kako to deblokirati', najavila je ranije predsjednica, rekavši da je neugodno iznenađena stajalištem Mađarske.
Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak da Budimpešta neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u zbog odnosa službenog Zagreba prema MOL-u i predsjedniku uprave te kompanije Zsoltu Hernadiju.
Spor između Hrvatske koja ima 44 posto dionica INA-e i strateškog partnera MOL-a koji ih ima 49 posto uz upravljačka prava već dulje vrijeme zasjenjuje odnose Zagreba i Budimpešte, unatoč izjavama s obje strane kako to pitanje ne bi trebalo trovati međusobnu suradnju i dobrosusjedske odnose i da bi ga trebalo rješavati dijalogom, kao i da je ono previše ispolitizirano što nije dobro za rješavanje problema.
Hrvatska je o svojoj namjeri da se pridruži OECD-u, organizaciji koja ima 35 država, gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta, uputila pismo početkom godine, nakon što je premijer Andrej Plenković tijekom posjeta Davosu u siječnju razgovarao s glavnim tajnikom Joseom Angelom Gurriom.
Premijer Plenković tada je naglasio da je članstvo u OECD-u važno za Hrvatsku jer bi ta međunarodna organizacija, u kojoj Hrvatska još nije članica, dala konačni legitimitet zemlji na više područja što bi bi bilo posebice korisno u privlačenju stranih investitora.
Novu diplomatsku ofenzivu mađarska strana nije pokrenula samo protiv Hrvatske već i protiv Rumunjske kojoj je također uskratila potporu za OECD prošli tjedan na sjednici Vijeća OECD-a u Parizu, zbog zatvaranja srednje katoličke škole u Targu Muresu (Marosvasarhely) koju pohađaju uglavnom mađarska djeca.
Osim na slovenskoj strani, očito je da se i na mađarskoj strani razmišlja da bi se pritiscima ili eventualno ucjenama rješavala bilateralna pitanja, komentirao je u ponedjeljak predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Osim razgovora s Aderom i Orbanom, predsjednica će posjetiti i Dunavsku komisiju koja se smatra jednom od najstarijih međuvladinih međunarodnih organizacija na svijetu. Na čelu Dunavske komisije kao njezin predsjednik je trenutno veleposlanik Gordan Grlić-Radman a glavni direktor njezina Tajništva je kapetan Petar Margić.
Na Korvinovu sveučilištu hrvatska će predsjednica primiti počasni doktorat te predavati na temu 'Snažnija Srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti'.
