Krajnje je vrijeme da političari i mediji ozbiljno shvate znatan dio populacije koji izražava neki oblik skepse prema hrvatskome ulasku u Europsku uniju, upozorili su predstavnici Gonga u subotu na konferenciji za novinare
'Krajnji je trenutak da politička elita i mediji počnu ozbiljno shvaćati tih četrdesetak posto građana, kako bi se izbjegao negativan efekt neizlaska na referendum" o hrvatskome ulasku u Europsku uniju, rekla je koordinatorica Gongova projekta Jelena Berković na predstavljanju dokumenta o euroskepticizmu u Hrvatskoj na pragu EU-a.
Riječ je o istraživanju koje je proveo Gong u Osijeku, Zagrebu, Splitu i Rijeci na temelju razgovora s ukupno 32 osobe koje su argumentirale svoje mišljenje o tome zašto Hrvatska ne bi trebala ući u Europsku uniju, ili barem ne sad.
'Suprotno uvriježenoj percepciji', navodi se u izvještaju, nije riječ o 'zatvorenoj, konzervativnoj, ksenofobnoj, etnocentričnoj pa ni antidemokratskoj skupini. Naprotiv, pitanja koja oni postavljaju i problematiziraju odnose se, uz izostanak pravovremenih i potpunih informacija, na pravo, pravednost, učinke liberalnog kapitalizma, dosege liberalne demokracije, naše kapacitete za funkcioniranje u uvjetima članstva, i konačno, na otuđenost političkih elita od građana i u Hrvatskoj i u EU-u", kaže se u Gongovu izvještaju.
"Građani moraju donijeti informiranu i zrelu odluku o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Kako bi ta odluka bila informirana i zrela, treba im dati sve informacije o tome što EU za njih znači i omogućiti im raspravu o tim informacijama. Deficitarni smo u raspravama pa se u istraživanjima pokazuje oko četrdeset posto euroskepticizma, tj. oko 40 posto građana izražava skepticizam, a u javnim raspravama u političkoj eliti to nije vidljivo", ističe predstavnica Gonga.
Gong drži kako se "razlika između tzv. eurofila i euroskeptika već mogla anulirati da su vlast i politička elita pravovremeno otvorile javni prostor za argumentiranu raspravu". U Sloveniji je, uspoređuje Gong, državna televizija organizirala javne rasprave uoči slovenskoga ulaska u EU.
Među sudionicima istraživanja bili su umirovljeni i aktivni sveučilišni profesori, ekonomisti, poljoprivrednici, liječnici, pravnici, radnici, poduzetnici, inženjeri, urbanisti, političari i aktivisti civilnoga društva, kaže se u izvještaju. Neki ispitanici, a svi su anonimni, bili su aktivni sudionici pregovaračkoga procesa.
Građani najviše zamjeraju deficit informacija ili drže da je Hrvatska nespremna za ulazak u EU, a mnogi izražavaju nepovjerenje prema hrvatskoj i EU-ovoj političkoj eliti. Skupina tzv. euroskeptika okuplja i one koji strahuju od gubitka nacionalnog i sociokulturnog identiteta.
Na temelju zakona o pravu na informacije, Gong je prije nekih tjedan dana tražio od Vlade da objavi kompletan sadržaj svih privremeno zatvorenih pregovaračkih poglavlja, zajedno s eventualnim aneksima, a ako se Vlada ogluši, Gong najavljuje da će objavljivanje tražiti od suda.
"Ako to ne uspije na vrijeme, nadamo se da će sudovi odgovoriti na zahtjev Gonga", rekla je Berković.
Gong svoj projekt objašnjava kao pokušaj doprinosa da se sadašnje stanje promijeni. "Nadamo se da će izvještaj biti podloga za poticanje javne rasprave", kažu i najavljuju organiziranje javnih debata onih koji podupiru hrvatski ulazak u EU i onih drugih.