Na okruglom stolu ‘Korupcija, privatna plaćanja i dopunsko osiguranje’ danas je istaknuto kako bi u budućnosti moglo doći do povećanja privatnih izdataka za zdravstveno osiguranje zbog rasterećenja javnog sustava financiranja, a iznesen je i podatak kako 50 posto građana Hrvatske smatra da se u javnim bolnicama koruptivna praksa često događa.
Peti okrugli stol održan je u Hrvatskoj obrtničkoj komori, a proveden je u okviru projekta Analiza zdravstvenog sustava kojeg organiziraju magazin Banka i Ekonomski institut Zagreb (EIZ).
Danijel Nestić (EIZ) govorio je o privatnim izdacima za zdravstvo u Hrvatskoj na temelju podataka Ankete o potrošnji kućanstava koju su 2010. proveli Državni zavod za statistiku i EIZ.
U Hrvatskoj se po kućanstvu u 2010. za zdravstvo izdvojilo 2.439 kuna, što je 3,3 posto ukupne potrošnje kućanstva.
Nestić je napomenuo da najmanje premije plaćaju osobe koje imaju najveći zdravstveni rizik, a oni koji imaju dopunsko zdravstveno osiguranje češće odlaze liječniku.
Zaključio je da bi, prema predviđanjima, zdravstvena politika mogla ići u smjeru povećanja privatnih izdataka zbog rasterećenja javnog sustava financiranja zdravstva te doći do većeg razvoja privatnog zdravstvenog osiguranja.
Naglasio je da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Hrvatska za zdravstvo izdvaja manje od drugih europskih zemalja dodavši da u izdvajanju prednjače visokorazvijene zemlje poput Njemačke, Francuske, Danske i Nizozemske.
Pomoćnik ministra zdravlja Luka Vončina podsjetio je da je u lipnju ove godine potpisan sporazum o zajedničkoj javnoj nabavi zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska, čija ukupna vrijednost prelazi tri milijarde kuna, a ministarstvo, rekao je, računa da će se na zajedničkoj nabavi snižavanjem cijena uštedjeti najmanje 250 milijuna kuna godišnje. Istaknuo je da je prošli tjedan održan sastanak sa svim državnim ustanovama koje provode ovu reformu Ministarstva zdravlja te da će se nakon 24. rujna, kada se očekuje finalizacija projekta, otvoriti dvotjedna javna rasprava na web stranicama ministarstva. ‘Početkom iduće godine očekuje se sklapanje ugovora’, rekao je Vončina.
Ravnatelj HZZO-a dr. Siniša Varga naglasio je da se zdravstveni sustav u prošlosti pokazao ‘poprilično netransparentnim’ te naglasio da će do kvalitetnijeg sustava doći smanjenjem listi čekanja.
Pomoćnik ravnatelja HZZO-a za dobrovoljno zdravstveno osiguranje Stanko Perjan istaknuo je da dvije trećine hrvatskih građana ima dopunsko zdravstveno osiguranje te dodao da je kroz njegovo desetogodišnje postojanje zabilježen stabilan broj osiguranika, stabilni prihodi te ugled kod osiguranika i zdravstvenih ustanova.
Dr. Đula Rušinović Sunara iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata naglasila je problem ‘nedefiniranosti osnovne zdravstvene košarice’ i nužnost demokratizacije zdravstvenog sustava, upozorivši na problem neizdavanja računa prilikom privatnih izdataka iz džepa.
Dr. Jelena Budak (EIZ) govorila je o korupciji u hrvatskom zdravstvu na temelju podataka istraživanja kojeg su 2011. proveli EIZ i UN-ov Ured za droge i kriminal (UNODC), rekavši da 50 posto građana smatra da se koruptivne prakse i ponašanja u javnim bolnicama događaju često i vrlo često.
Istraživanje je pokazalo da se mito češće daje u Lici, a znatno rjeđe u Istri, Primorju i Gorskom kotaru, rekla je Budak dodavši da 70 posto mita otpada na poklone u hrani. Zabrinjavajućim je istaknula podatak da se u polovici slučajeva davanja mita radi o novcu i vrijednim predmetima te da 90 posto slučajeva korupcije u zdravstvu građani nisu prijavili jer je to ‘uobičajena praksa’.
‘U hrvatskoj javnosti sazrjeli su uvjeti da se prekine s praksom nagrađivanja doktora’, zaključila je Budak.
