Niti jedna nije sama!

Gradonačelnica Samobora mjesecima trpi zlostavljanje

06.04.2023 u 12:28

Bionic
Reading

Saborske zastupnice i gradonačelnice okupljene oko inicijative „Niti jedna nije sama!” poručile su u četvrtak „dosta” seksističkim i mizoginim napadima na politički istaknute žene, te stale u obranu gradonačelnice Samobora Petre Škrobot koja mjesecima trpi takve napade

„Došle smo ovdje poručiti da niti jedna nije sama i da niti jedna neće ostati sama u borbi s mizoginim ljudima koji isključivo napadaju žene koje se nalaze u politici po rodnom ključu”, kazala je Sandra Benčić (Možemo) konferenciji za novinare u samoborskoj gradskoj vijećnici.

Napad na žene je diskreditacija najopasnijih političkih protivnika

„Sve mi bez problema možemo otrpjeti kritiku, možemo argumentirati i politički posvađati, nismo ni slabe niti uvredljive, nije nam problem ući u politički fajt, ali politička borba je ona koja podrazumijeva političke argumente, mi nikada prema kolegama ne koristimo argumente njihova izgleda, godina, seksualne orijentacije ili bračnog statusa„ dodala je Benčić.

Kao negativan primjer osobe koja umjesto argumenata koristi komentare o izgledu ili odijevanju Benčić je izdvojila zastupnika HDS-a Hrvoja Zekanovića. Ono što doživljava gradonačelnica Samobora doživljavamo sve na razne načine, da nas se ocjenjuje ne po radu nego izgledu, rekla je Anka Mrak Taritaš (GLAS).

„Došlo je vrijeme da se tom klubu dječaka kaže dosta, dosta da se govori da je neka žena debela, masna, ovakva ili onakva”, poručila je Mrak Taritaš dajući podršku „svim Petrama„ u Hrvatskoj.

Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regovic

Dalija Orešković (Centar) ocijenila je da su institucije koje bi trebale štititi vladavinu prava i prava žena sve tiše i slabije, a istovremeno sve glasniji i agresivniji mizogini, šovinistički pojedinci „koji žive u trajnom strahu od sposobnih i prodornih žena”. Napad na žene zapravo je diskreditacija najopasnijih političkih protivnika, ustvrdila je te i ona poručila kako se tome mora reći dosta.

Da se tako žele obeshrabriti žene da budu prisutne u politici, smatra i Natalija Martinčević (Reformisti). Ocijenila je da situacija u vezi s tim pitanjem nikada nije bila gora, posebice kada se uzme u obzir prelijevanje seksističke i šovinističke komunikacije na društvene mreže. Barbara Antolić Vupora (SDP) također ističe da je potrebno žene potaknuti da se angažiraju u politici, posebno na lokalnoj razini i da ih zato treba zaštiti ukoliko su ugrožene. Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot kazala je da joj je cilj ulaska u politiku bio isključivo napraviti nešto dobro za grad, ali da se pritom susrela s raznim osudama i uvredama na dobnoj i spolnoj osnovi.

  • +13
Konferencija za medije povodom seksističkih napada na gradonačelnicu Škrobot Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regovic

„Nemam problema s kritikama na moj rad , ali nikako ne mogu ostati ravnodušna da me se vrijeđa kao dosad” , kazala je.

Škrobot: Beljak administrator stranice na kojoj su objavljivane uvrede

Otkrila je da su napadi na nju počeli stupanjem na dužnost gradonačelnice prije nešto više od dvije godine, kada je odlučila ne financirati jedan lokalni medij, te da su „kap koja je prelila čašu” bile uvrede na račun njezine obitelj odnosno kćeri. Škrobot je pritom potvrdno odgovorila na upit je li bilo napada i od strane bivšeg gradonačelnika Samobora Kreše Beljaka (HSS) za kojeg je kazala da je bio administrator na stranici na kojoj su objavljivane uvrede, a koja je naknadno ugašena.

Inicijativi se priključila i gradonačelnice grada Zlatara Jasenka Auguštan Pentek naglasivši da se poruka „dosta” ne odnosi se samo na političarke već na sve uspješe žene, u gospodarstvu i drugdje koje trpe razne oblike nasilja. Zastupnice i gradonačelnice poručile su da oni koji isključivo koriste slike ili riječi koje se tiču izgleda žena su slabići bez argumenata, da oni koji stavljaju nevažno u politički ring pokazuju koliko su oni nevažni istaknuvši da neće stati dok to ne prestane diskriminacija, mizoginija i rodna neravnopravnost žena u politici. Benčić i Orešković naglasile su također važnost uvođenje građanskog odgoja u školama a koje bi uključivalo i obrazovanje o ravnopravnosti.