Obalni grad Miami, kojeg je prošle godine poharao uragan Irma, najmanje je energetski učinkovit od 15 gradova obuhvaćenih istraživanjem s potrošnjom energije 25 posto većom od nacionalnog prosjeka, pokazuju podaci.

Takvi gradovi 'sami sebi pucaju u noge' zbog toga što njihova neumjerena potrošnja energije rezultira emisijom stakleničkih plinova koja bi se mogla izbjeći i koja zagrijava planet izazivajući klimatske promjene, navodi se u priopćenju Arcadije.

Taj grad na Floridi prosječno po domaćinstvu troši 1125 kilovatsati mjesečno uvelike premašujući nacionalni prosjek za 2016. od 897 kWh.

Miamijeva iznadprosječna potrošnja mogla bi biti uzrokovana toplim i vlažnim vremenom zbog kojeg se građani uvelike oslanjaju na rad klima uređaja koji su veliki potrošači energije, kaže glasnogovornica Arcadije Natalie Rizk.

Izgaranje fosilnih goriva jedan je od vodećih uzroka klimatskih promjena i znanstvenici su suglasni da će dodatno pogoršati vremenske nepogode poput Irme.

Miamijeva ranjivost prema razornoj moći prirode bila je očigledna prošlog rujna kada su veliki dijelovi grada bili poplavljeni kad je Irma pogodila južni dio Floride.

Atlanta i Phoenix su druga dva grada koji se često opisuju kao najizloženiji ekstremnim vremenskim nepogodama koje su pogoršane klimatskim promjenama a i njihova potrošnja energije daleko premašuje nacionalni prosjek, prema podacima Arcadije.

Arcadia je istraživanjem obuhvatila oko 70.000 svojih potrošača širom zemlje.

Iako njihovi potrošači troše energiju iz čistih izvora vjerojatno je da se ti podaci odnose i na kućanstva koja se oslanjaju na energiju nastalu sagorijevanjem fosilnih goriva, kaže Arcadia.

Ti podaci pružaju jedinstveni pogled u potrošnju energije na razini gradova, kaže Rizk.

Johanna Partin, direktor Carbon Neutral Cities Alliance, kaže da bi ti podaci trebali služiti kao poziv za buđenje i natjerati gradske uprave da uvedu strože mjere ograničavanja potrošnje energije.

'Čak i ako mnogo rade na tom pitanju morat će učiniti mnogo više', kaže ona.

Poboljšanje energetske učinkovitosti zagovaraju mnogi pobornici Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. kao jedan od glavnih odgovora na klimatske promjene te radi postizanja cilja ograničavanja rasta globalne temperature.

Od Europske unije do New Yorka zakonodavci su poduzeli proteklih mjeseci niz koraka kako bi primjerice promovirali energetsku učinkovitost zgrada.