Kao glavni kandidat za Grbinova nasljednika figurira Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik stranke i prvi čovjek zagorskog SDP-a, a on bi predstavljao stranački kontinuitet. Hajdaš Dončić bio je Grbinov bliski suradnik, a blisko je surađivao i sa Zoranom Milanovićem dok je on vodio stranku, pa je pitanje treba li SDP-u osoba kontinuiteta nakon tri uzastopna poraza na izborima. Hajdaš Dončić je snažna politička figura u SDP-u, stalno je pri vrhu, a i popularan je na terenu.

Na novinarsko pitanje razmišlja li o tome da se kandidira za predsjednika stranke netom nakon izbora, nakon što je postalo jasno da će SDP opet teško do vlasti, odgovorio je: 'Polako se Božja kola voze.'

Jako ime je i Mišel Jakšić. Večernji.hr piše da sjever želi nametnuti svoga kandidata pa Hajdaš Dončić i Jakšić imaju dogovor da će jedan od njih ići u utrku za šefa, a da će ga drugi podržati u tome.

Jakšić je koprivnički gradonačelnik koji se profilirao u prošlom sazivu Hrvatskog sabora, u kojem je imao zapažene istupe. Iza njega stoji dobar rad i solidan izborni rezultat u za SDP zahtjevnoj 4. izbornoj jedinici.

Ili je možda sazrelo vrijeme da SDP dobije prvu predsjednicu u povijesti? Stranka ima nekoliko istaknutih prvakinja, poput Sabine Glasovac ili Biljane Borzan. No ime političke tajnice SDP-a Mirele Ahmetović nalazi se u prvom planu. Načelnica Omišlja na otoku Krku dolazi iz regije u kojoj je SDP još uvijek snažan. Uz vjetar u leđa tamošnje stranačke organizacije mogla bi biti ozbiljna kandidatkinja za stranačku šeficu.

Na prošlim izborima izgubila je od Grbina u utrci za čelništvo, ali u međuvremenu se dodatno profilirala na nacionalnoj sceni. Zapaženi su njezini žestoki okršaji s političkim suparnicima iz HDZ-a koji je pogrdno nazivaju 'partijskom komesarkom'. Očito ih zna ubosti u živac kad je zaslužila takav nadimak, što joj sigurno kod svojih nije otegotna okolnost.

Kao oponent stranačkom vodstvu u proteklom razdoblju isticao se gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević. Insajderi navode da mu ne nedostaje ambicije.

Na direktan upit o mogućnosti kandidature za vruću fotelju šefa SDP-a, u razgovoru za Nacional u posljednjim danima travnja odgovorio je u rukavicama.

'Imam snažan poriv da s kolegama sustavno mijenjam stranku, a time posredno i stvari u Hrvatskoj nabolje. Svi trebamo težiti tome da SDP ponovno postane stranka koja će biti prvi izbor najvećem broju građana i koja će samostalno ili s partnerima ostvarivati i relativnu pobjedu na izborima. Vodstvo ne trebamo birati samo gledajući unutarstranačke odnose. Predsjednica ili predsjednik ne bi trebali biti oni koji su u stanju samo skupiti ruke u stranci, nego sistemski promijeniti SDP, pobijediti na izborima prije svega HDZ, a onda i druge koji bi Hrvatsku gurali u crnilo. Sve navedeno mora prethoditi realizaciji našeg primarnog cilja, a to je izgradnja socijalne države', kazao je Krstičević.

U kuloarima se spominje i ime Orsata Miljenića kao najbolje opcije za stranku koja bi mogla donijeti promjenu. Miljenić se također već jednom neuspješno kandidirao za šefa SDP-a. Činjenica da trenutno obnaša dužnost predstojnika Ureda predsjednika sigurno mu ne pomaže da ga se prepozna kao neovisnog kandidata jer bi sigurno dobio etiketu Milanovićeva proxyja, odnosno produžene ruke šefa države na čelu političke stranke.

Treba vidjeti i kakvi su planovi Tonina Picule, a on je u postizbornom razdoblju iznimno kritičan prema vodstvu stranke i predsjedniku Zoranu Milanoviću te ulozi koju je odigrao na recentnim izborima jer je praktički detronizirao Grbina i preuzeo vodstvo u kampanji za izbore, da bi nakon poraza ušutio i prepustio se miru padina Medvednice u svom uredu na Pantovčaku.

Piculine stranačke ambicije fokusirane su na Europski parlament, Bruxelles i Strasbourg. Stranački veteran našao se uvrijeđen zbog niskog mjesta na listi koje mu je servirao Grbin i hvata vlak za Belgiju sa zadnjeg mjesta loveći preferencijalne glasove. Stranka mu je platforma za ispunjenje prekograničnih ambicija, no to bi se moglo promijeniti u slučaju da ne uspije ući u Europski parlament. Tada nije isključeno to da bi Picula opet pokušao zasjesti u fotelju stranačkog šefa s programom promjene smjera te odmakom od Milanovića, Grbina i sličnih koji upravljaju SDP-om posljednjih 10 godina i donijeli su mu samo poraze.

U međuvremenu se čini da su svi napori oko formiranja antihadezeovske, ili antikorupcijske, kako je oni nazivaju, koalicije došli kraju. Mediji danas pišu da je SDP definitivno odustao od Domovinskog pokreta, radikalnih desničara bez kojih ljevica ne može okupiti većinu.

Grbin je četvrti šef SDP-a nakon Ivice Račana, a koji je stranku utemeljio, odnosno transformirao iz Saveza komunista Hrvatske. Račan je na čelu SDP-a bio od 1990. do 2007. godine. Naslijedio ga je Zoran Milanović (2007. - 2016.), potom Davor Bernardić (2016. - 2020.), a zatim Peđa Grbin. Samo su Račan i Milanović uspjeli postati premijeri.

Iako nije predsjednik stranke već osam godina, SDP se ne može odmaknuti od Milanovićeve sjene, što se vidjelo i na netom završenim izborima, kada je s pozicije predsjednika preuzeo njezinu kampanju, zbog čega je ušao u sukob i s Ustavnim sudom. Odnos prema Milanoviću sigurno će biti jedno od ključnih pitanja na kojima će se krojiti sudbina SDP-a, a shodno tome smjer, politika i čovjek koji će doći na čelo te stranke.