Zastupnici će u utorak na plenarnoj sjednici raspravljati o zakonskim prijedlozima za olakšavanje položaja ovršenih i blokiranih građana i oslobođanje oko 326.000 ljudi dužničkog ropstva, odnosno o zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama, zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima i zakonu o stečaju potrošača.
U ime Vlade zakone koji se tiču blokiranih predstavio je ministar financija Zdravko Marić.
'Uz paket o dva zakona o blokiranima, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavit će i treći. Analizirajući sve podatke svjesni smo da dobar dio hrvatskih građana nije u ovo stanje stupio svojom krivnjom. Brojni elementi su utjecali da ovaj broj nastane i tim građanima treba pomoći. No ne treba zanemariti činjenicu da postoji i dobar dio njih zpog loših poslovnih odluka', kazao je ministar.
vezane vijesti
Kazao je kako je tanka granica obaveza i zaštite vladavine prava ali ne smije se zanimariti prava sugrađana koji uredno namiriju svoje obveze. 'U javnosti se pojavilo pitanje moralnog hazarda i što ovo znači. Da li je to poticaj građanima da se ne podmiruju obveze?', kazao je Marić i dodao da građani moraju biti više financijski pismeni.
Peđa Grbin (SDP) kazao je kako postoji problem u zakonu o otpisu dugova. 'Želim da bude jasno, člankom 5 definirali ste da svi građani koji duguju vjerovnicima iz skupine 1 nisu obuhvaćeni zakonom. Ako vam se ovrha provodi na pokretninama, otpis duga nećete dobiti', kazao je.
Marić je kazao kako je to točno. 'Prvo se pokreće naplata nad novčanim sredstvima', istanjo je.
Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) kazao je kako ministrova reforma ide u pogrešnom smjeru. 'Ti dugovi su planina i od 2011. se gomilaju zbog odvjetničkih ureda, javnih bilježnika...Vi idete naplatiti te dugove tjerajući građane u stečaj', misli Sinčić.
Nikola Grmoja (Most) je kazao da se ništa suštinski neće promijeniti te kako ovi potezi nisu dovoljni.
Hrvoje Runtić kazao je kako ima informaciju kako su dugovi većine dužnika već u zastari. Marić tu informaciju nije mogao potvrditi niti demantirati. Riječ je o 6.662 dužnika.
Sva tri zakona, kako je najavljeno iz Vlade, trebala bi smanjiti ukupan broj blokiranih i kontinuirano dovoditi do smanjenja njihova duga.
Sva tri zakona upućena su u Sabor u hitnoj proceduri kako bi što ranije stupila na snagu.
'Tko naplaćuje 20 kuna građanima u blokadi?!, kazao je Sinčić kao opasku Mariću kako Fina nije kriva za gomilanje drugova građana.
Željko Glasnović (nezavisni) je kazao kako su to regresivne mjere. Što ćete napraviti da do toga opet ne dođe. 'Fina djeluje kao financijski SS. Oni imaju apsolutnu moć' smatra. Minisrtar Marić ne želi ulaziti u analizu toga i da nije lijepo ono što je rekao za jednu instituciju. Oni ovrhu provode po zakonu. Jedan zakon ima jednokratni efekt jedan kontinuirani.
Ranko Ostojić (SDP) kazao je kako ga zanima 17 milijardi kuna dugova koje su banke prodale onima koji naplaćuju dugove.
Božica Makar u ime Kluba zastupnika HNS-a kazala je kako je nemoguće problem riješiti jednom mjerom. 'Ovi zakoni sigurno u potpunosti neće riješiti ovu situaciju ali mnogima će olakšati', smatra.
Ivan Pernar (Živi zid) koji je sinoć izveden iz sabornice zatražio je stanku zbog deložacije. Jandroković mu nije to dopustio po poslovniku. ,Pernar je odvatio da mu nije stalo do deložiranih, na što je Jandroković kazao da mu je svaka deložirana osoba važna. pernar je sazlužio opomenu, pa onda i drugi na što je Jandroković izrazio bojazan da će ga opet morati iznijeti. Pernar je nastavio neovlašteno govoriti. Jandroković ga je pitao želi li da ga staža opet izbaci van. 'Ako želite ja ću ih pozvati'.
Pernara je isključio iz rasprave. Nakon stanke ista stvar, Pernar je nastavio pričati bez da je dibio riječ te je ovog puta Jandroković ipak pozvao stražu.
Cilj zakona o otpisu dugova fizičkim osobama je otpustiti dugove do 10.000 kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe koje su povezane s njima, poput HEP-a, HRT-a i plinarskih društava.
Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima predlaže se obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz dodatni uvjet da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini.
Treća mjera su izmjene Zakona o stečaju potrošača kojima bi se pojednostavio stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna.
Prema podacima Fine, 31. ožujka blokirani su bili računi više od 325.000 građana s ukupnim dugom od gotovo 43,4 milijarde kuna. U blokadi su bili i računi malo manje od 24.000 poslovnih subjekata, s dugom od gotovo 13 milijardi kuna.
Očekuje se da će se po stupanju tih zakona na snagu broj blokiranih građana smanjiti za više od 80.000, a evidentirani iznos duga za više od 33 milijarde kuna, te da će se dodatno smanjiti broj blokiranih građana i iznos duga.
