U 2016. godini 10,4 posto stanovništva u Europskoj uniji (EU) imalo je problema s plaćanjem stambenog kredita, najamnine ili neke druge stavke, poput komunalnih računa ili rata potrošačkog kredita. Drugim riječima, jedan od deset ljudi imao je nepodmirene dugove i zaostatke u plaćanjima.

Uvjerljivo najgora situacija je u Grčkoj, u kojoj gotovo polovica (47,9 posto) građana ima nagomilane dugove za razne vrste nepodmirenih računa. Kritična je situacija je i u Bugarskoj, u kojoj više od trećine (34,2 posto) stanovništva muku muči s osobnim financijama.

Slijede Cipar i Hrvatska s više od četvrtine građana u financijskim teškoćama. Prema podacima Eurostata, s plaćanjem računa kasni 26,4 posto hrvatskih građana. Kao što je poznato, neplaćeni računi u Hrvatskoj su doveli do masovnih ovrha i blokada računa. Prema zadnjim podacima Fine, krajem ožujka 2018. u blokadi su bila 325.254 građana, a ukupan dug dosegnuo je 43,37 milijardi kuna.

Kako bi ublažila ovaj dugotrajni problem, Vlada je krajem travnja predstavila tri zakonska prijedloga koji bi trebali značajno smanjiti broj blokiranih građana. Mjere predviđaju otpis dugova do 10.000 kuna, obustavljanje postupaka ovrhe ako se tražbina nije naplatila u roku od tri godine te pojednostavljenje stečaja potrošača za građane čija glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna.

Na suprotnom kraju europske ljestvice su prosperitetne europske zemlje u kojima vlada financijska disciplina. Najmanje neplatiša, svega 4,2 posto, nalazi se u Njemačkoj, a samo malo više građana s teškoćama u plaćanju računa je u Češkoj (4,2 posto) i Nizozemskoj (5 posto).

Kada se uzmu u obzir samo neplaćeni računi vezani uz stanovanje (hipotekarni zajam ili najamnina), Grci su i dalje na vrhu (15,3 posto), ali Hrvati su u puno povoljnijoj poziciji sa samo 1,3 posto neplatiša. Međutim relativno niska razina neplaćanja u ovom segmentu povezana je s visokim postotkom hrvatskih građana koji žive u vlastitoj nekretnini.