Premijer Zoran Milanović, ali i svi sljedeći predsjednici Vlade Saboru će morati jednom godišnje na početku saborskog zasjedanja podnositi izvještaj o stanju u državi. Ideja je to koja stoji u prijedlogu novog saborskog Poslovnika, no iako će aktualni i budući premijeri predstaviti zastupnicima stanje u državi, sabornjaci o izvještaju neće moći glasati. Ako im se ne svidi što je premijer rekao, objasnio je predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin, zastupnici će, kao i dosad, moći iskoristiti institut izglasavanja povjerenja premijeru.

Saborski Poslovnik vladajući su odlučili izmijeniti zbog novog odnosa između Sabore i Vlade, odnosno posla koji će ubuduće obavljati saborski Odbor za europske poslove, no pritom su odlučili izmijeniti još neke stvari u poslovniku.

Prijedlog novog Poslovnika, smatra pak Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista, služi isključivo za zaštitu premijera Zorana Milanovića i njegovih ministara, a zastupnike stavlja u podređeni položaj u odnosu na njih. Naime, prema prijedlogu poslovnika prilikom izglasavanja povjerenja Vladi prilikom njezina konstruiranja, saborski zastupnici moći će raspravljati o programu Vlade i o kandidatima za ministre, no tim kandidatima neće moći postavljati pitanja, za što se Lesar još ranije zalagao.

Osim toga, ako dođe do izmjene ministra usred mandata Vlade, o novom ministru raspravljat će se samo na matičnom odboru koji pokriva područje za koje je zadužen novi ministar. Na plenarnoj sjednici o novom ministru neće biti rasprave, već će se o njemu samo glasati.

'Toliko o jačanju parlamentarne vlasti nad izvršnom. Ovo je pet koraka unazad', rekao je Lesar

Lesar se požalio i na preduge rokove prilikom predlaganja interpelacija. 'Rokovi kod interpelacije produljeni su s osam na 15 dana za svaki od tri potrebna koraka, a zatim se navodi kako se zahtjev za interpelacijom uvršta na dnevni red na prvoj sljedećoj sjednici. To znači da će se na interpelaciju čekati od četiri do šest mjeseci što više nema nikakvog smisla', rekao je Lesar dodavši kako ga to sve podsjeća na knjigu 'Divljim Krudistanom'.

Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav raspravio je i Zakon o suradnji Sabora i Vlade u europskim poslovima kojim će se, kako je kazao Grbin, urediti način na koji će predstavnici Hrvatske djelovati u institucijama Europske unije. Pri tome će posebno važan biti saborski Odbor za europske poslove kojemu bi Sabor trebao prepustiti parlamentarni nadzor nad djelovanjem Vlade u institucijama EU-a, uz ogradu da Sabor može odlučiti da o nekim pitanjima ne odlučuje Odbor, nego Sabor.

Prilikom rasprave o novom uređenju odnosa Sabora i Vlade, došlo je i do trzavica između predsjednika Odbora za Ustav Peđe Grbina i ustavnog stručnjaka Branka Smerdela, koji je Grbinu zamjerio to što se strogo drži saborskog poslovnika tijekom rasprava na odboru i što ograničava broj replika.

Grbin mu je objasnio da, za razliku od nekih drugih odbora, Odbor za Ustav nema vlastiti poslovnik te da zbog toga primjenjuje Poslovnik Sabora, no Smerdel je inzistirao na tome da bi rasprava na Odboru ipak trebala biti opuštenija.

'Ako ne znate Poslovnik, onda ne znam što radite u Odboru za Ustav i poslovnik', spočitnuo mu je Grbin.

Iako su ostali članovi odbora pokušali smiriti tenzije, Grbin je ponovio da će se pri vođenju sjednice držati saborskog Poslovnika.

'Ja sam ovdje profesor i neću dopustiti da mi netko oduzima riječ kako hoće. Vi ste me poučavali Poslovniku koji sam ja predavao dok ste vi još bili student', odbrusio je Smerdel dodavši da ako mu se neće dati da govori, dat će ostavku.

HDZ-ov Davorin Mlakar također je pokušao intervenirati i apelirati na predsjednika odbora, ali ni on nije imao uspjeha.

'Ovo je besmisleno formaliziranje procedure. Pozivate vanjske članove ovdje zbog stručnosti, da pomognu, a onda im ne date riječ', pokušao je urgirati Mlakar