Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Juro Martinović je, predstavljajući izmjene i dopune zakona, rekao da se njima propisuju obveze javne objave svih sudskih odluka na posebnoj mrežnoj stranici, uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka, a što će se urediti pravilnikom. Pojasnio je i da se propisuju i posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji.

Tako se godišnjim rasporedom poslova određuju suci i državni službenici za rad na tim predmetima dok predsjednik suda mora voditi računa da određeni suci moraju imati izražen osjećaj i sklonost za rad na takvim predmetima uz obvezu redovitog pohađanja stručnog usavršavanja iz tog područja. Martinović je rekao i kako se izmjenama i dopunama tog zakona dodatno uređuju odredbe vezane uz zaštitu prava na suđenje u razumnom roku te se u slučaju utvrđenja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku propisuje obveza da se oni riješe u roku od šest mjeseci.

Istovremeno odredit će se primjerena nagrada koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Pojasnio je i kako se rok od šest mjeseci može produžiti ako to nalažu okolnosti slučaja. Podsjetivši kako se SDP godinama zalaže za javnu objavu odluka svih sudova, Peđa Grbin smatra da anonimizacija treba biti iznimka a ne pravilo.

Tako bi anonimizacija trebala biti samo u točno određenim slučajevima poput obiteljskih odnosa, pitanja utvrđivanja očinstva, materinstva i sl. No odluke o naknadi štete, stjecanje prava vlasništva koje se stječe putem dosjelosti koje se prečesto zloupotrebljava - trebalo bi biti javno kako bi se znalo je li u tim situacijama bilo "nekog varanja ili ne".

Apelirao je da se u zakonu do drugog čitanja izrijekom navede za koje se vrste sporova odluke mogu anonimizirati a ne da to može završiti za sve. Pozdravivši obvezu javne objave svih sudskih odluka i Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) smatra kako sve beziznimno ne bi trebale biti anonimizirane čim  se, drži, ne doprinosi transparentnosti pravosuđa. Ističe kako nema nikakvog razloga da se presude anonimiziraju u predmetima u kojima su stranke pravne osobe, u kojima sudjeluju političari ili javne osobe te posebice u kojima se pojavljuje sumnja u korupciju. 

Dražen Bošnjaković (Klub HDZ) pojasnio je da će način i vrsta anonimizacije detaljnije biti riješena pravilnikom jer će ministar pravosuđa i uprave pravilnikom odrediti način i vrstu anonimizacije uz prethodno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda. Zastupnici su raspravili i podržali Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć za 2022. godini. U prošloj godini primarna pravna pomoć pružena je u 31.170 slučajeva, te je u usporedbi s 2021. došlo je do povećanja za 24,93 posto.

Za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći u 2022. podneseno je ukupno 3.543 zahtjeva od čega ih je odobreno 2.459, te je zabilježen pad broja zahtjeva za 11,67 posto. Za pružanje besplatne pravne pomoći iz državnog proračun je u prošloj godini utrošeno nešto manje od 529 tisuća eura, dok su za 2023. sredstva za tu namjenu povećanana oko 830 tisuća eura, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović.