Od jutra do zalaska sunca metež je neminovan, ali organizacija ovog središta grčke i svjetske povijesti, kulture i tradicije funkcionira odlično. Kranovi, građevinski strojevi i alati oko i iznad Partenona otkrivaju da radnici, konzervatori i arheolozi restauriraju arhitektonsko remek djelo iz 5. st. pr. n. e. Stručnjaci pile i ugrađuju komadiće mramora, a gomila oko njih jednako staloženo fotografira.

Prije tri godine obnovili su Propileje, monumentalni ulaz u Akropolu i na nekoliko natpisa turiste zamolili da ne dodiruju tisućljetne mramorne stupove. Zatim su najosjetljivije komade, poput skulptura Karijatida ispod svoda hrama Erehtejona, sklonili u suvremeni Muzej Akropole otvoren 2010. godine.

Prema trideset godina staroj zamisli bivše ministrice kulture Meline Mercouri u tom zdanju od 25 tisuća četvornih metara, od čega 14 tisuća kvadrata izložbenog prostora, udomljeni su spomenici i iskopine iz prethistorijskog, arhajskog, klasičnog, helenističkog, rimskog i kasnoantičkog razdoblja.

Muzej također krasi skladna organizacija i zaštita. Dok crnokosa kustosica grupi posjetitelja objašnjava ključnu važnost skulptura iz 6. st. pr. n. e. pronađenih u arheološkim iskapanjima 1885. i otkriće ukrasnih boja po mramoru, na disciplinu paze dva redara. Od prizemlja do zadnjeg, trećeg kata, zabranjeno je fotografiranje i njih dvojica u tom su zahtjevu neumoljivi.

Fotoaparati još škljocaju u muzejskom restoranu, jer su arhitekti Bernard Tschumi i Michalis Photiadis moderno zdanje od betona, čelika i stakla u okoliš postavili po uzoru na orijentaciju i proporcije Partenona i naravno sa širokim pogledom na vrh Akropole.

Pod u prizemlju djelomično je staklen da se vide, do tada, nepoznati ostaci gradskog naselja i, na jednom mjestu, replike keramičkih predmeta prema antičkom običaju razbijene kao kamen temeljac, odnosno prvi eksponat.

Oko Akropole očito je povučena granica preko koje Grci ne namjeravaju prijeći unatoč pritiscima financijskih institucija i banaka koje im nude kredit pred navodni ovogodišnji bankrot države. Vlada je masovno srezala davanja u kulturu i čuvanje neprocjenjivog povijesnog, kulturnog i umjetničkog blaga, ali očito si to nisu mogli dopustiti na Akropoli.

U protivnom i ovdje bi više posla imala policija kao početkom godine kada je razbijena 44-člana banda švercera bizantskim novčićima i ikonama ili lanjska grupa što je krijumčarila makedonski grob iz 6. st. pr. n. e. za koji je pokušala ilegalno dobiti 11,3 milijuna eura.

Očajan od svođenja povijesne ostavštine na isključivo financijska pitanja, profesor arheologije na Sveučilištu u Solunu Michalis Tiverios, predložio je pokapanje svega nezaštićenog.

'Dopustite nam da ostavimo nalaze u tlu, da ih arheolozi pronađu za 10 tisuća godina, kada će Grci i njihovi političari možda pokazati više poštovanja prema svojoj povijesti', rekao je Tiverios grčkom listu Ta Nea.

Grčka arheološka služba ljetos je upozorila da MMF sa svojim financijskim savjetima u Grčkoj djeluje kao trojanski konj. 'Nas 950 arheologa, službenika helenskog Ministarstva kulture, borimo se i protiv uništenja naše države i naše kulturne baštine, koju želi MMF i Trojka', priopćila je Arheološka služba, nakon najave grčke vlade da sreže proračun za arheologiju na 12 milijuna eura, za 35 posto u 2011. u odnosu na 2010. godine.

U međuvremenu otpušen je svaki deseti zaposlenik Ministarstva kulture što se prvo odrazilo na rast kriminala. U siječnju je ukradena Picassova slika iz Nacionalne galerije u Ateni, a dva mjeseca ranije dvojica naoružanih muškaraca dočepala su se 70 objekata iz muzeja u Olimpiji. Nacionalni arheološki muzej i Muzej bizantske umjetnosti u Solunu privremeno su morali zatvoriti dijelove postava zbog nedostatka čuvara. Ostali muzeja i nalazišta slično žive, jedino Akropolu nitko ne smije ni prstima dirati.