Branko Grčić demantirao je kritičare iz oporbe i stručnu javnost koja tvrdi da je Hrvatska izuzetno loša u povlačenju sredstava iz EU fondova. Rekao je da svi tumače brojke na svoj način. Podsjeća da smo do 1. srpnja povlačili pretpristupne fondove, a sada možemo koristiti strukturne.

'U javnosti se često govori da smo spori i da iz europskog proračuna nismo povukli ni eura, a da uplaćujemo u proračun EU-a. Te informacije nisu točne', rekao je Grčić nakon sjednice Vlade u četvrtak. Kaže da smo do kraja travnja ove godine u europski proračun uplatili 222 milijuna eura, a iz europskog proračuna je došao ukupno 341 milijun eura. Od toga je avans bio 150 milijuna eura, a ostalo su sredstva za Schengen te za direktno jačanje proračunskog cash flowa odnosno likvidnosti i druge potpore.

'Dakle u četiri mjeseca u naš proračun slio se 341 milijun eura, odnosno 895 milijuna kuna smo u plusu za ovu godinu, vjerovali ili ne!', rekao je Grčić, procjenjujući da će do kraja godine biti u plusu za oko 140 milijuna eura, odnosno oko milijarde kuna. 'Sad smo, po meni, u jako dobroj situaciji', dodao je.

Vlada je za ovu godinu pripremila 16 projekata i 13 grant shema (darovnica) koje bi Europska unija trebala financirati s ukupno 1,1 milijardu eura. Dakle projekti su to koji su planirani za sredstva rezervirana za 2014, a ugovorit će se do kraja polovice 2015.

Jedan od 16 projekata je i obnova pruge Dugo Selo - Križevci, a sredstva za nju izvlačit će se iz programa za 2013. i 2014. Projekt je vrijedan 220 milijuna eura.

Od ostalih 15 projekata najveći su ugovoreni s Hrvatskim vodama i oni su, tvrdi Grčić, najpripremljeniji. Sustav odvodnje i pročišćavanja voda gradit će se u Osijeku, Poreču, Petrinji, Novoj Gradišci, Virovitici, Županji, Šibeniku i drugdje.

Od novca iz EU fondova planiraju u sljedeće dvije godine graditi velike regionalne centre za raspolaganje otpadom. Jedan od njih je Bikarica, 'teška' 115 milijuna kuna, u Šibensko-kninskoj županiji, a najveći centar, Piškornica, skupljat će otpad četiriju županija u sjevernoj Hrvatskoj. Taj je projekt vrijedan 614 milijuna kuna, a Grčić se nada da bi izvedba trebala krenuti sljedeće godine.

Očekuju i gradnju Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija u Zagrebu. Za to bismo trebali dobiti 230 milijuna kuna, a gradili bi se poslovni prostori za edukacije, smještaj za polaznike i kompletna usluga za vrijeme edukacije.

Od 2015. do 2019. očekuje se proširenje Zračne luke Dubrovnik i gradnja novih kapaciteta po cijeni od 1,6 milijardi kuna. 'Na to smo posebno ponosni. U situaciji loše povezanosti dubrovačkog primorja, uz Pelješki most, ovo je najvažniji projekt', rekao je Grčić.

Najavio je da ovih dana kreće i javni natječaj za investitore koji su zainteresirani za bivši vojni kompleks Kupari na atraktivnoj poziciji u Dubrovniku.

Natječaj se sprema i za gradnju novog mosta do otoka Čiova: 'Trogirani mi kažu da su desetak godina slušali o mostu, ali na njihovo veselje on ide u izgradnju. Oko 40 milijuna eura iznosi vrijednost projekta ili, preciznije, 265 milijuna kuna. Natječaj očekujemo u 10. mjesecu ove godine. Ovo više nije bajka, most postaje stvarnost. Na sadašnjem mostu vozači satima čekaju u gužvi.'

Gradit će se i terminal za pretovar rasutog tereta u Osijeku, navodno do 2018. u iznosu od 94,5 milijuna kuna. Očekuju i osnivanje Arheološkog parka Vučedol, koji bi trebao koštati 130 milijuna kuna, te izgradnju Centra kompetencije u translacijskoj medicini (primjena znanstvenih medicinskih otkrića u praksi) vrijednog 334 milijuna kuna.