Grčki parlament usvojio je u srijedu novi paket mjera štednje koji su Europska unija i Međunarodni monetarni fond postavili kao uvjet za novu pomoć koja bi trebala spriječiti bankrot zemlje. Prijeti li i Hrvatskoj grčki scenarij? Iako su se pojavile informacije da smo se nanovo zadužili za milijardu eura, ekonomski analitičar Ante Babić smatra da smo ipak daleko od toga. No nastavimo li ovakvim tempom, za pet do deset godina mogli bismo imati problema
Već tjednima Grčka je top tema u svim medijima. Razlog: dugovanja koja su je dovela pred bankrot i mjere štednje kao jedini mogući izlaz iz labirinta.
Profesor Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu je u razgovoru za tportal rekao da su mjere štednje koje su postavili Europska unija i Međunarodni monetarni fond nužne i neophodne.
'Mjere štednje bi na duge staze trebale pridonijeti ozdravljenju grčkih javnih financija. Međutim, u Grčkoj se radi o akumuliranoj situaciji, tradiciji javnih dugova koja je duga desetljećima. Ta nerazumna politika zaduživanja u kombinaciji s ekonomskom krizom dovela je Grčku do ove situacije u kojoj se sada nalazi', rekao je Grubiša.
Aktualna je danas i tema o novom zaduženju Hrvatske koje se procjenjuje na milijardu eura. Grubiša upozorava da se nikako ne smijemo ugledati na Grčku.
'Trebamo raditi sve obrnuto od Grčke. Premda su danas na čelu Grčke socijalisti, zaduženja su počela dok su na vlasti bile vlade desnog centra koje su provodile populističku politiku u okviru koje su popuštale raznim kategorijama stanovništva, odnosno, opraštali bi bogatima da bi zadužili siromahe', kazao je Grubiša.
'Kod nas ne postoje visoki porezi na profite i imovinu, a po vanjskom trošenju vidi se tko koliko ima. Postoje vidljivi znakovi bogatstva, kao što su skupocjeni automobili, jahte, vile… Sve bi to trebalo oporezovati', zaključio je Grubiša.
Ekonomski analitičar Ante Babić rekao nam je da su mjere štednje nužne jer u protivnom ne bi bilo šanse da se Grčka izvuče, budući da joj je jedina alternativa bankrot.
'Kad se živi izvan okvira mogućnosti, naravno da se događaju ovakve stvari. O tome je trebalo prije razmišljati i prizemljiti se', kazao je Babić.
Prijeti li i nama grčki scenarij, s obzirom na to da su se pojavile informacije da smo se nanovo zadužili za milijardu eura? Babić smatra da smo ipak daleko od toga.
'Naš dug iznosi svega 40 milijardi eura duga, odnosno 100 posto BDP-a, što je malo u usporedbi s grčkih 350 milijardi eura duga i oko 200 posto njihovoga BDP-a. No, nastavimo li ovim tempom, možemo imati problema. Ne u sljedećih par godina, ali za nekih pet do deset godina da', zaključio je Babić.
