LJUBLJANA - Dežman je rekao da je od utorka, kada je otkopan 15-metarski hodnik s nekoliko stotina ubijenih u Barbarinu rovu kod naselja Huda jama blizu Laškoga, primio mnogo poziva novinara, običnih ljudi i moguće rodbine žrtava.

U tom je pogledu psihološka situacija i želja da dođe do nacionalnog pomirenja i rekoncilijacije oko nedavne prošlosti među Slovencima mnogo izraženija nego prije desetak godina kad je slična masovna grobnica bila otkrivena kod Slovenj Gradeca, a kad takvih reakcija nije bilo, ocijenio je Dežman.

Do sada je takvih masovnih grobnica širom Slovenije otkriveno više od 600. Porijeklo i mogući identitet žrtava proučavat će se, kako je najavio Dežman, sljedećih dana. Još nije poznato radi li se o žrtvama s hrvatskog "križnog puta" ili Slovencima - domobranima, ali činjenica da je u rovu nađeno mnogo vojničkih čizama svjedoči da je ipak većinom riječ o pripadnicima vojnih formacija, pojasnio je Dežman u emisiji "Odmevi" Slovenske televizije u srijedu na večer.

Istaknuo je da je riječ o groznom zločinu koji se želio prikriti, o čemu svjedoči da je ulaz u rov bio blokiran s 400 kubičnih metara betonskih i drvenih pregrada, te zemljanog materijala. Vjeruje se da bi u još dvije neekshumirane jame u istom rudniku moglo biti i do tisuću ostataka žrtava, a Dežman će planove o tome što učiniti s masovnom grobnicom i kako je obilježiti, te o budućim istraživanjima govoriti u četvrtak na konferenciji za novinare, zajedno sa suradnicima koji su zadnjih 7 mjeseci radili na otkriću grobnice.

Među njima je, kako je pojasnio Dežman, i rudarski stručnjak Mehmedalija Alić koji je vodio rudarski dio ispitivanja. To je čovjek kojemu je u srebreničkom masakru 1995. godine ubijeno više članova obitelji, a poslije osamostaljenja Slovenije našao se i među "izbrisanima", neslovencima koji nisu dobili slovensko državljanstvo, rekao je Dežman. Dodao je da je završne radove na istraživanju Barbarinog rova omogućila sadašnja vlada Boruta Pahora.